U prvom krugu održanom 20. oktobra, Sandu je osvojila 42 odsto glasova, ali nije uspjela da osvoji dovoljnu većinu dok je Stojanoglo, bivši državni tužilac, nadmašio ankete osvojivši skoro 26 odsto.
Biračka mjesta otvorena su u u 7.00 po lokalnom vremenu, a zatvoriće se u 21 sat.
Ankete prognoziraju tijesnu pobjedu Maje Sandu, ali to će umnogome zavisiti od velike moldavsku dijaspore.
Predsjednik Moldavije ima značajna ovlašćenja u spoljnoj politici i nacionalnoj bezbjednost i bira se na četvorogodišnji mandat.
Moldavska dijaspora odigrala je ključnu ulogu na referendumu koji je takođe održan 20. oktobra, kada je tijesna većina od 50,35 odsto glasala da zemlja ostane na putu ka članstvu u EU. Ali rezultati glasanja, uključujući današnje glasanje, zasjenjeni su navodima o kupovini glasova i zastrašivanju birača.
Moldavski premijer Dorin Recean rekao je u petak da ljudi širom zemlje dobijaju „anonimne prijetnje smrću putem telefonskih poziva“ u, kako je rekao, „ekstremističkom napadu“ da bi se uplašili glasači u toj bivšoj sovjetskoj republici, koja broji oko 2,5 miliona stanovnika.
- Ovi akti zastrašivanja imaju samo jednu svrhu: da stvore paniku i strah - rekao je Recean. - Uvjeravam vas da će državne institucije obezbijediti red i zaštititi građane“.
Nakon prvog kruga glasanja, moldavska policija rekla je da je šemu kupovine glasova organizovao Ilan Šor, prognani oligarh koji živi u Rusiji i osuđen u odsustvu prošle godine za prevaru i pranje novca. Šor negira bilo kakvu umešanost.
Tužioci tvrde da je 39 miliona dolara isplaćeno za više od 130.000 birača između septembra i oktobra preko ruske banke koja je pod međunarodnim sankcijama. Službe su sprovele stotine pretresa i zaplijenile preko 2,7 miliona dolara (2,5 miliona eura) u gotovini.
Tužioci su u četvrtak takođe izvršili raciju u sjedištu jedne političke stranke i rekli da je 12 ljudi osumnjičeno da su plaćali biračima da izaberu kandidata u predsjedničkoj trci. Pokrenut je i krivični postupak u kojem je 40 službenika državne agencije osumnjičeno za primanje mita. Prozapadna vlada je na vlasti u Moldaviji od 2021, a parlamentarni izbori biće održani 2025. godine. Analitičari upozoravaju da bi glasanje sledeće godine moglo biti glavna meta Moskve.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu februara 2022, Moldavija je podnijela zahtjev za pridruživanje EU. Status kandidata je dobio u junu te godine, a u ljeto 2024. Brisel je pristao da otpočne pregovore o članstvu. Oštar pomak ka zapadu uznemirio je Kremlj i značajno pokvario odnose sa Kišinjevom.
Od tada, moldavske vlasti su u više navrata optuživale Rusiju da vodi „hibridni rat“, od kampanja dezinformacija do protesta proruskih partija pa do šema kupovine glasova koje potkopavaju izbore. Rusija je negirala ikakvu umiješanost
