Prema onome što je procurilo u javnost, prema američkoj agenciji Axios i ukrajinskom portalu informator.ua, glavne teme bila su pitanja teritorija i bezbjednosnih garancija za Ukrajinu kako od strane SAD-a i NATO, tako i onih koje bi trebala dati Rusija.
Axios to naziva "kritičnim problemima" i neophodnošču "teritorijalnog kompromisa", ali navodi da su bezbjednosne garancije SAD-a Kijevu najvažnija stavka.
"Glavna neslaganja su oko teritorijalnih pitanja i bezbjednosnih garancija. Nastojimo osigurati da dogovorena rješenja budu realna, pravedna i održiva", rekla je ukrajinska ambasadorka u SAD-u Olha Stefanišina.
Garancije bezbjednosti
Kako navodi predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, u sporazumu treba precizno definisati ruske i zapadne garancije ukrajinskoj bezbjednosti, odnosno čvrstu podršku da Rusija neće prekršiti obećanja i, kako kaže ukrajinski predsjednik, skinuti s dnevnog reda opasnost i prijetnju "od treće ruske agresije na Ukrajinu".
Prema ukrajinskom portalu Obozrevatel.ua, ne zna se je li razgovarano o ukrajinskom članstvu u NATO, ali prema nekim informacijama iz Kijeva, Ukrajina bi pristala da ne bude formalna članica Sjevernoatlantskog saveza ako bi oni garantovali da će joj pomoći u slučaju da Rusija ponovno, nakon sporazuma, napadne.
Primijeniti član 5
Drugim riječima, da se na nju, bez obzira na to što nije članica, primijeni član 5, koji predviđa da će sve članice pomoći napadnutoj zemlji.
S druge strane, prema nezvaničnim informacijama iz Kremlja, ta stavka za Putina uopšte ne dolazi u obzir.
"Mi znamo samo za bezbjednosne garancije koje traži Rusija", navodi portal Ukrajinska pravda. Rusija želi da se ograniči snaga i brojnost ukrajinske vojske te da ona ne bude članica NATO i da sa njima nema nikakve vojno-sigurnosne sporazume te da se NATO pismeno obaveže da se više neće širiti na istok. Očito se tu žele osigurati da se Gruzija, Moldavija i Armenija neće priključivati NATO, navodi Jutarnji.hr.
U Kijevu smatraju da je to zamka koja može Rusiji omogućiti u budućnosti novu intervenciju.
