Zvaničnici u regionu strahuju da bi mirovni sporazum u Ukrajini mogao brzo da skrene pažnju Moskve na najizloženiji dio istočnog krila NATO-a, prenio je britanski Telegraf.
- Vladimir Putin nas neće pustiti da čekamo tih 10 godina - rekao je Gabrijelijus Landsbergis, koji je bio ministar spoljnih poslova Litvanije do novembra.
Prema njegovim riječima, najopasnije vrijeme za Baltik biće neposredno nakon prekida vatre u Ukrajini. Njegovi komentari uslijedili su nakon sličnih upozorenja lidera baltičkih država da bi prekid vatre mogao da ima neželjene posledice.
Kremlj je već́ iznio planove za povećanje vojne proizvodnje i preraspoređivanje trupa na sjeveroistočnu granicu NATO-a ako Donald Tramp postigne primirje.
Da bi ojačale svoje "aktivacione snage", baltičke države, Poljska i Finska nedavno su objavile da će se povući iz međunarodnog sporazuma o zabrani protivpješadijskih mina. Litvanija je, takođe, nedavno izašla iz sporazuma o kasetnim bombama.
Regionalni lideri navode da žele slobodu izbora da koriste nove sisteme naoružanja zbog ruske prijetnje.
"Strateška poruka", prema Dovileu Sakalieneu, litvanskom ministru odbrane, je da smo "spremni da iskoristimo apsolutno sve" za odbranu od "invazije".
U nedavnom izvještaju danske obavještajne službe navodi se da će Rusija, kada rat u Ukrajini prestane ili se zamrzne, moći brzo da se ponovo naoruža, pregrupiše i vodi rat protiv NATO-a. Procjenjuje se da bi za šest mjeseci Moskva mogla "da vodi lokalni rat u zemlji koja se graniči sa Rusijom".
Za dvije godine će "biti spremna za regionalni rat protiv nekoliko zemalja u regionu Baltičkog mora". Za pet će moći da vodi "rat velikih razmjera" u Evropi bez učešća SAD, navodi se u izvještaju, prenosi Politika.
