Građani Čilea odbacili su predloženi ustav koji je trebalo da zamijeni onaj iz doba diktature, piše AP dodajući da su na taj način pokazali i duboku podijeljenost u toj južnoameričkoj zemlji i nesposobnost političara da odgovore na zahtjeve ljudi za promjenama postavljene prije četiri godine.
Prema rezultatima, oko 55,8 odsto građana glasalo je protiv novog ustava, dok je oko 44,2 odsto glasalo "za".
Glasanje je uslijedilo više od godinu dana nakon što su Čileanci odlučno odbacili tekst ustava koji su napisali ljevičari, a koji su mnogi okarakterisali kao jedan od najprogresivnijih na svijetu.
Novi dokument, koji su uglavnom napisali konzervativni odbornici, trebalo je da ojača principe slobodnog tržišta, smanji državnu intervenciju i ograniči neka prava žena.
Prvi pokušaj da se zamijeni sadašnji ustav "star" 42 godine glasači su odbili na referendumu 2022. godine.
Pisanje novog ustava počelo je nakon uličnih protesta 2019. godine, kada su se hiljade ljudi žalile na nejednakost u jednoj od politički najstabilnijih i ekonomski najjačih zemalja Latinske Amerike.
Čileanski predsjednik Gabrijel Borić rekao je u nedelju uveče da njegova vlada neće ići na treći pokušaj promene ustava navodeći da postoje drugi prioriteti. On je priznao da nije bio u stanju da "kanališe nade da će se novi ustav napisati za sve".
Naprotiv, rekao je da je poslije dva referenduma "zemlja postala polarizovana, podijeljena".
Jedan od najkontroverznijih članaka u nacrtu glasio je da "zakon štiti život nerođenih", uz malu promjenu u formulaciji u odnosu na sadašnji dokument, za koji su neki upozoravali da bi doveo do toga da abortus bude u potpunosti nezakonit.
Čileanski zakon trenutno dozvoljava abortuse iz tri razloga: silovanje, neodrživ fetus i rizik po život majke.
Drugi član u predloženom dokumentu koji je izazvao kontroverzu kaže da zatvorenici koji boluju od smrtonosne bolesti i koji se ne smatraju opasnim za društvo u cjelini mogu dobiti kućni pritvor. Članovi ljevičarske opozicije rekli su da bi ta mjera mogla da bude od koristi onima koji su osuđeni za zločine protiv čovječnosti tokom Pinočeove diktature 1973-1990.
Osim toga, odbačeni tekst je predviđao i stroža pravila imigracije.
Prošle, 2022. godine, 62 odsto birača odbacilo je predloženi ustav koji bi okarakterisao Čile kao višenacionalnu državu, uspostavio autonomne autohtone teritorije i dao prioritet životnoj sredini i rodnoj jednakosti.