Rusija će sačekati pismene odgovore po svakoj tački njenih predloga o kojima se razgovaralo ove nedjelje u Ženevi i Briselu, a zatim će eksperti predložiti predsjedniku Putinu kakve mjere za bezbjednost Rusije treba da se preduzmu. Kremlj je za balans interesa, ali SAD i saveznici žele dominaciju, zato se i promenila bitno situacija u Evropi, pa je našem strpljenju došao kraj, kazao je u petak Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova RF, na godišnjoj konferenciji za strane i domaće novinare.

Ruski ministar je istakao da se gomila oružje u zemljama koje graniče sa Rusijom, dok se u Ukrajini, uz pomoć članica NATO, prave vojne baze.

– Rusija ne voli da prijeti batinom, ali umije da zaštiti svoju bezbjednost i interese – istakao je Lavrov. – Kad se u susjednim zemljama na Baltiku i Poljskoj koncentrišu vojne snage, vojska i tehnika, naravno da Rusija mora da reaguje i doveze svoju vojnu tehniku i jedinice.

Pitali su novinari Lavrova o eventualnom ulasku Švedske i Finske u NATO.

– Svi vidimo da je Americi potreban NATO kao instrument. Zato Stoltenberg, generalni sekretar Alijanse, govori da bi Finska i Švedska brzo bile primljene u NATO. Rusija uvažava suverenititet ovih zemalja i nada se da će one ostati neutralne – kazao je Lavrov.

Objašnjavajući zbog čega Rusija traži od SAD i NATO pismene garancije, Lavrov je kazao da se u prošlosti mnogo toga obećavalo, ali kasnije nije ništa ispunjeno. Podsjetio je da postoje stenogrami razgovora Gorbačova i američkog državnog sekretara Džejmsa Bejkera koji je obećavao da se posle ujedinjenja Njemačke, NATO neće širiti na Istok.

Ruski ministar je komentarisao zamerke američkih političara jer je predsjednik Kazahstana tražio pomoć od Organizacije država kolektivne bezbjednosti bivših sovjetskuh republika. Lavrov je kazao da je Kazahstan članica ODKB i zato je predsjednik Tokajev tražio pomoć, a čim je teroristička opasnost prošla savezničke jedinice su počele povlačenje.

Novinari su hteli da čuju komentar Lavrova na izjavu šefa evropske diplomatije Đozepa Borelja koji je bio nezadovoljan što EU nije uključen u pregovore o bezbjednosti. Ocjena Moskve o tim pregovorima je dobro poznata – glavni pregovarač u ime Zapada je Amerika, a u NATO i EU se nalaze američki lobisti.

Što se tiče zapadnih sankcija Lavrov je rekao da se Rusija već privikla i spremna je da nađe rješenje.

– Od njih možemo da očekujemo bilo šta – rekao je Lavrov. – Ako smo ranije imali iluzija, u poslednjih sedam godina ih nemamo.

Lavrov je naveo da je za Moskvu neprihvatljivo i da Ukrajina ostane van NATO, a da dozvoli zapadnim zemljama izgradnju vojnih objekata i baza na Azovskom moru.

– To je za nas takođe neprihvatljivo, jer je razmještanje ofanzivnog naoružanja na teritoriji naših susjeda, u ovom slučaju Ukrajine, koje će predstavljati prijetnju po Rusiju, još jedna crvena linija – zaključio je ruski šef diplomatije.

Grčki novinar je pitao Lavrova može li diplomatija da pomogne da se poprave odnosi u podijeljenjom pravoslavlju.

– Crkva je odvojena od države, zato se naša diplomatija ne miješa u crkvene odnose. Ali na drugoj strani neosporno je da se američke vlasti miješaju u pitanja pravoslavlja, jer je njihov specijalni predstavnik za slobodu veroispovijesti, pravio pritisak na patrijarha Vartolomeja kad je stvarana raskolnička nekanonska crkva Ukrajine - naglasio je on.