U dugom intervjuu sa podkasterom Dvarkešom Patelom, u kojem je učestvovao i suosnivač i predsjednik kompanije Strajp Džon Kolison, Mask je upitan zašto se zalaže za agresivno smanjenje državne potrošnje dok vodi Odjeljenje za efikasnost vlade (DOGE) ako već vjeruje da će tehnologija snažno podstaći rast BDP-a i olakšati otplatu duga.
Mask je odgovorio da je prvenstveno zabrinut zbog rasipništva i prevara, iako su brojni izvještaji pokazali da su među masovnim otpuštanjima bili ključni ljudi koje je vlada kasnije morala ponovo da zaposli.
- Bez vještačke inteligencije i robotike, praktično smo gotovi, jer se javni dug gomila nevjerovatnom brzinom - dodao je Mask.
Rekao je da samo kamata na dug od 38,5 biliona američkih dolara iznosi oko 1 bilion dolara godišnje, što već premašuje vojni budžet SAD.
Troškovi servisiranja duga su veći od izdvajanja za socijalne programe poput Medikera. Ali predsjednik SAD Donald Tramp je obećao da će povećati godišnje izdatke za odbranu na 1,5 biliona dolara, što bi ponovo moglo da postavi vojni budžet iznad kamata, barem privremeno.
Osvrćući se na svoj rad u Ministarstvu za ekonomiju, Mask je rekao da želi da uspori ono što je nazvao neodrživom fiskalnom putanjom SAD i kupi vrijeme dok vještačka inteligencija i robotika ne budu mogle da podstaknu ekonomski rast.
- To je jedino što može da riješi problem javnog duga. Bankrotiraćemo 1.000% kao zemlja i propasti kao zemlja bez vještačke inteligencije i robota - predvidio je Mask.
- Ništa drugo neće riješiti problem javnog duga. Samo nam je potrebno dovoljno vremena da izgradimo vještačku inteligenciju i robote kako ne bismo bankrotirali prije toga - kazao je Mask.
Krajem novembra, Mask je iznio slične tvrdnje u podkastu Nikila Kamata, rekavši da je primjena vještačke inteligencije i robotike „u veoma velikim razmjerama" jedino rješenje za dužničku krizu SAD.
Međutim, upozorio je da će brzi rast proizvodnje robe i usluga, podstaknut ovim tehnologijama, vjerovatno dovesti do jake deflacije.
- To izgleda vjerovatno jer jednostavno nećete moći da povećate ponudu novca brzo koliko se proizvodi količina robe i usluga - dodao je Mask.
Deflacija bi, u realnom smislu, dodatno povećala dužničko opterećenje, dok bi inflacija u početku olakšala situaciju, ali bi naknadni porast prinosa obveznica ponovo doveo do snažnog rasta troškova kamata.
Međutim, Sjedinjene Države imaju neke ugrađene prednosti, jer dolar i dalje služi kao svjetska rezervna valuta, omogućavajući Ministarstvu finansija da se zadužuje po nižim kamatnim stopama nego što bi inače bilo moguće.
Sposobnost SAD da emituju dug u sopstvenoj valuti, kao i kapacitet američke centralne banke da kupuje obveznice, dodatno smanjuju rizik od potpunog bankrota.
Uprkos tome, Komitet za odgovoran federalni budžet upozorio je prošlog mjeseca da su SAD na putu koji bi mogao da izazove čak šest različitih vrsta fiskalnih kriza.
Iako je, kako navode, „nemoguće" predvidjeti kada bi mogao doći do sloma, „neki oblik krize je gotovo neizbježan" ako se pravac fiskalne politike ne promijeni, naveo je komitet u izvještaju.
