Naučnici Pjer Agostini sa Univerziteta Ohajo Stejt u SAD, Ferenc Kraus sa Plank Instituta za Kvantnu optiku i Univerziteta Ludvig Maksimilijan iz Minhena i An L’Uilije  sa univerziteta Lund u Švedskoj dobitnici su nagrade za fiziku za 2023.

To je saopštio Mats Larson, član Kraljevske akademije nauka na Kraljevskoj akademiji nauka u Stokholmu.

Ovogodišnja Nobelova nagrada za fiziku nagrađuje eksperimente sa svjetlom koji hvataju "najkraće trenutke" i otvaraju prozor u svijet elektrona.

Njihov rad je pokazao način stvaranja izuzetno kratkih impulsa svjetlosti koji se mogu koristiti za hvatanje i proučavanje brzih procesa unutar atoma.

Dobitnici će podijeliti novčanu nagradu od 10 miliona švedskih kruna (800.000 funti).

Kraljevska švedska akademija nauka saopštila je da su eksperimenti trojice laureata proizveli "svjetlosne impulse tako kratke da se mjere u atosekundama".

Jedna atosekunda je kvintilionti deo sekunde - to je za sekundu onoliko koliko je jedna sekunda za starost Univerzuma.

Njihov rad je pokazao da se ovi gotovo nezamislivo kratki impulsi mogu koristiti za proučavanje ponašanja elektrona - jedne od čestica unutar atoma.

Prije njihovog rada ti procesi su bili toliko brzi da ih je bilo nemoguće pratiti.

Eva Olson, predsjednica Nobelovog komiteta za fiziku, rekla je da  "sada možemo otvoriti vrata u svijet elektrona.

- Fizika atosekunde daje nam priliku da razumijemo mehanizme kojima upravljaju elektroni. Sljedeći korak će biti njihovo korištenje - poručila je ona.