Svaki dodatni djelić stepena zagrijevanja pokreće snažnije toplotne talase, ekstremne padavine, intenzivne suše, topljenje ledenih pokrivača, morskog leda i glečera, zagrijevanje okeana i porast nivoa mora.

Izveštaj Svjetske meteorološke organizacije predviđa da će prosječna godišnja globalna temperatura za svaku godinu između 2025. i 2029. godine biti između 1,2 i 1,9 stepeni Celzijusa viša od predindustrijskog prosjeka u periodu od 1850. do 1900. godine.

Postoji 80 odsto šanse da će barem jedna godina između 2025. i 2029. biti toplija od najtoplije godine u istoriji.

- Izvještaj SMO ne pruža znake predaha u narednim godinama, a to znači da će doći do sve većeg negativnog uticaja na naše ekonomije, svakodnevni život, ekosisteme i planetu. Kontinuirano praćenje i predviđanje klime je neophodno kako bi se donosiocima odluka pružili naučno zasnovani alati i informacije koje će nam pomoći da se prilagodimo - rekla je zamjenica generalnog sekretara SMO Ko Baret.

Dabetić: Borba protiv klimatskih promjena zahtijeva multisektorski pristup

Pariskim sporazumom zemlje su se složile da povećanje dugoročne globalne prosječne temperature bude manje od dva stepena iznad predindustrijskog nivoa i da nastave napore da ograniče povećanje na 1,5 stepeni Celzijusa.

Ovogodišnja konferencija UN o klimatskim promjenama, Kop30, u novembru u Brazilu, razmatraće ažurirane planove akcije za klimatske promjene poznate kao nacionalno utvrđeni doprinosi, koji su ključni za postizanje ciljeva Pariskog sporazuma.

(RTS)