Piše Kristina Keron za Njujork tajms
U to vrijeme, Mardžori je prolazila krizu u braku i imala je problema sa apetitom. Kazala je da su joj tablete pomogle da povrati ravnotežu. "Bila sam vrlo zahvalna što uopšte mogu da funkcionišem", rekla je.
Ali u posljednje vrijeme, Ajzaksonova (69), razmišlja o tome da li želi da prije antidepresive do kraja života.
Konkretnije, Mardžori se pita kakva su dugoročna dejstva njenih ljekova, serotonin-noradrenalinskog inhibitora ponovnog preuzimanja za koji je poznato da povišava krvni pritisak. I osjeća se uznemireno zbog sve izraženijeg otpora prema psihijatrijskim ljekovima, kojim se dovode u pitanje njihovi neželjeni efekti i teški simptomi prilikom prekida terapije.
"Kako su godine prolazile, stvari su se mijenjale. "Popij, vidi kako će reagovati, nema potrebe da brineš."
"Pa, izgleda da se stvari sada pomalo komplikuju", rekla je. "To me brine."
Antidepresivi su tip tableta koja doktori najčešće propisuju već decenijama. Uprava za hranu i ljekove (The Food and Drug Administration - FDA -FDA) odobrila je korišćenje prozaka kao lijeka protiv depresije 1987. godine, a veoma je malo informacija o dugoročnoj upotrebi ovog lijeka. FDA je odobravala tablete na osnovu ispitivanja koja su, u najboljem slučaju, trajala svega par mjeseci, a nasumična kontrolisana ispitivanja antidepresiva trajala su obično do dvije godine. Prema trenutno-važećim smjernicama nije određeno koliko optimalno dugo ih treba uzimati.
Nedostatak podataka može otežati ljudima da saznaju treba li da prestanu da ih uzimaju i kad. Pa smo pitali psihijatre: koliko dugo treba piti antidepresive?
Koje faktore treba uzeti u obzir?
Psihijatri kažu da je najbolje tu odluku donijeti u konsultaciji sa doktorom. Odgovor se može razlikovati u zavisnosti od vaših simptoma, dijagnoze, reakcije na lijek, nuspojave i druge faktore, što su sve stvari o kojima treba razgovarati sa doktorom medicine.
Međutim, do ovih razgovora često ne dođe, kaže Avajs Aftab, psihijatar iz Klivlenda. Doktori nastavljaju da pripisuju antidepresive ljudima kod kojih postoji nizak rizik od ponovljene depresije "iz inercije". "To je problematičan dio i tome se mora posvetiti pažnja."
Antidepresivi su poznati po štetnim dejstvima koji obično slabe kad organizam počne da se prilagođava na njih. Ali neke nuspojave, poput povećanja tjelesne mase ili seksualne disfunkcije, mogu potrajati.
Alis (34) iz Masačusetsa, koja je zamolila da bude navedena samo po imenu radi zaštite privatnosti, uzimala je na citalopramu dvije godine prije nego što je odlučila da prestane da ga pije.
Pomogao joj je da se izbori sa napadima panike, Ali se zbog citaloprama i ugojila i osjećala je "lažnu stabilnost", kazala je. Njen terapeut je htio da nastavi da ga pije. Alis se nije složila sa tim. Prestala je da ga pije istog trena, što je bio mučan proces, a sad se bavi meditacijom i u dnevniku zapisuje svoja osjećanja kako bi ublažila simptome.
Šta preporučuju doktori?
U slučaju teške depresije, kliničke smjernici upućuju na uzimanje ljekova do trenutka kad pacijenti počnu da osjećaju "da se vraćaju u normalu", kaže dr. Džonatan E. Alpert, načelnik psihijatrijskog odjeleljena instituta Montefjore Epstin u Njujojku.
Posle toga, važno je nastaviti liječiti ih još najmanje četiri do devet mjeseci, kako bi obezbijedili njihov oporavak, dodao je. Istraživanja ukazuju da raniji prekid terapije može povećati rizik od ponovnog pada u depresiju.
Pacijenti mogu nastaviti sa uzimanjem terapije još najmanje jednu ili dvije godine, što je poznato kao period održavanja dobrog stanja.
Ove preporuke su, jednim dijelom, zasnovane na istraživanjima koja upućuju na to da je stopa ponovljene depresije viša kod onih koji prestanu da uzimaju terapiju. I one predstavljaju konsenzus među stručnjacima, pretočen u smjernice koje su formulisale Američko psihijatrijsko udruženje i druge stručne organizacije, poput Kanadske mreže za liječenje poremećaja raspoloženja i anksioznosti.
Kad razmišlja je li potreba dugoročna upotreba, Alpert uzima u obzir nekoliko faktora.
Prije svega, koliko dugo je pacijent bolestan? Je li osoba imala nekoliko epizoda depresije? Kod pacijenata poput Mardžori Ajzakson, koji su imali depresiju dvije godine ili duže, ili najmanje dvije epizode depresije, postoji mnogo veća mogućnost da će ih biti još, pokazuju istraživanja.
Zatim, razmatra efekat: djeluje li terapija? Nekim pacijentima bude bolje, ali i dalje osjete obrise simptoma. Nastaviti sa terapijom je, jednostavno, imalo smisla, kaže Alpert, kako bi se umanjio rizik od "razbuktavanja stanja".
Antidepresivi se, takođe, koriste u liječenju raznih drugih stanja, poput anksioznosti, opsesivno-kompulsivnog poremećaja, post-traumatskog sindroma i hroničnog bola. Za ove probleme, dugoročni tretman je često neophodan, kažu stručnjaci.
Je li teže prestati sa uzimanjem terapije nakon dužeg komzumiranja?
Za ovo je potrebno više informacija, ali neke studije ukazuju na to da dugoročna upotreba može proizvesti jače simptome nakon prestanka.
Uopšteno govoreći, procjenjuje se da svaki šesti čovjek koji prekine terapiju iskusi negativne simptome. To se može odnositi na vrtoglavicu, umor i senzaciju električog pulsiranja u mozgu. Tek kod jednog od trideset pet pacijenata, ovi simptomi mogu biti naročito teški. U nekim slučajevima, toliko su jaki da ih je preteško prestati uzimati.
Ljekari kažu da postepeno smanjivanje doze može pomoći.
Je li opasno konzumirati ih na duže staze?
Teško je to sa sigurnošću reći.
Neke opservacione studije ukazuju na to da su antidepresivi uglavnom bezbjedni. Međutim, farmaceutske kompanije nisu finansirale nijednu nasumičnu kontrolisanu studiju koja bi ispitivala njihovu upotrebu tokom više decenija.
S obzirom na to da veliki broj ljudi uzima antidepresive (oko 11 odsto odraslih u SAD), ako bi postojali dodatni problemi povezani sa njihovom upotrebom, "bilo bi prilično teško da prođu neopaženo", rekao je dr Pol Nestad, medicinski direktor Centra za prevenciju samoubistava pri Školi javnog zdravlja Džons Hopkins Blumberg.
Ipak, ovi ljekovi nisu bez rizika, koji se razlikuju u zavisnosti od konkretnog lijeka. Određeni antidepresivi povezani su sa povišenim krvnim pritiskom, ubrzanim radom srca i povećanjem nivoa holesterola. Takođe mogu sniziti nivo natrijuma u krvi i povećati rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.
Jedna danska studija, objavljena u maju, pokazala je da su osobe koje su uzimale antidepresive od jedne do pet godina imale veći rizik od iznenadne smrti usled srčanog oboljenja u odnosu na one koje nisu imale istoriju uzimanja ovih ljekova. Međutim, nije jasno da li su ti smrtni ishodi bili posljedica samih ljekova ili psihijatrijske bolesti.
Originalni članak objavio je Njujork tajms.
c.2025 The New York Times Company
Prevod: Darinka Jovanović
