Piše Pol Son za Njujork tajms.
Vlasti u Rusiji rade na na tome da otkriju trikove koje Rusi godinama koriste kako bi pristupili stranim aplikacijama i zabranjenom sadržaju, što joj je, između ostalog, omogućeno novim zakonima koje je predsjednik Vladimir Putin potpisao prošle sedmice.
Moskva je takođe ometala funkcionisanje usluga američkih tehnoloških kompanija, kao što je Jutjub (YouTube), koje su Rusi godinama koristili.
Istovremeno, Kremlj gradi domaći ekosistem koji se lako može nadzirati i cenzurisati, kao rusku alternativu zapadnim tehnološkim proizvodima.To uključuje novu aplikaciju, koju je država odobrila za razmjenu poruka, MAKS (MAX), koja će, po zakonu, biti unaprijed instalirana na svim novim pametnim telefonima koji se budu prodavali u Rusiji počevši od narednog mjeseca.
"Ovdje je cilj apsolutna kontrola" kaže Anastasija Krup, istraživač u Odboru za ljudska prava koja je nedavno napisala izvještaje o sve većim ograničenjima na internetu u Rusiji.
Kremlj ne samo što želi da kontroliše informacije dostupne onlajn, već i gdje i kako teče internet saobraćaj, pa tako ruski internet funkcioniše izolovano i može se isključiti i uključiti kad ko poželi.
Ona je dodala da se tehničke mogućnosti Rusije za suzbijanje interneta poboljšavaju.
"Nisu savršene" izjavila je Krupova. "Nisu još ni približni na nivou na kom bi htjeli da budu. Ali sve su bolji i ovo je nešto čemu treba posvetiti pažnju."
Sloboda koja blijedi
Za razliku od Kine, gdje su korisnici ograničeni otkad je svijeta i interneta, Rusija se dugo hvalila svojim otvorenim i fluidnim internet okruženjem. Imajući pristup virtuelnom svijetu bez ograničenja, milioni Rusa su pohrlili na zapadne platforme, objavljivali kritičke vijesti i slobodno izražavali svoje mišljenje na internetu.
Kremlj je tu slobodu počeo da doživljava kao prijetnju, naročito posle uspona opozicionog aktiviste Alekseja Navaljnog, koji je umro u zatvoru prošle godine. Njegove informacije o Putinovoj eliti isprva su objavljeni na Lajv Džurnal blogu (Live Journal Blog), a kasnije i u popularnim Jutjub videima i donijeli su mu milione pratilaca, kao i moć da mobilizuje masovne proteste na ulicama.
Od prve decenije Putinove vlasti, Moskva je govorila o viziji nečeg što je nazivala "suverenim" internetom koji bi
odsjekao Rusiju od ostatka onlajn svijeta i oduzeo moć stranim tehnološlkim kompanijama koje nisu uvijek udovoljavale zahtjevima Kremlja.
Ali Putinova invazija Ukrajine 2022. godine pružila je vladi mogućnost da ubrza svoj plan.
Uoči invazije, država je suptilno preuzela VK (VK), najveću državnu društvenu mrežu koristeći tu platformu sa milionima postojećih korisnika da bi popularizovala ruske alternative zapadnih tehnoloških proizvoda.
Sin moćnog prvog zamenika šefa Putinovog kabineta, Sergeja V. Kirijenka, izabran je da upravlja tom kompanijom.
Moskva je direktno zabranila Fejsbuk, Instagram i Tviter i preduzela korake zbog kojih je TikTok ukinuo svoje prisustvo u Rusiji. Zakonodavci su usvojili drakonske zakone koji guše slobodu izražavanja na ulicama i na internetu. Prošle godine, nakon što je na VK pokrenuta platforma za video-striming, Rusija je počela da usporava (ograničava protok) Jutjub, gurajući korisnike ka domaćoj alternativi, mada sa različitim rezultatima.
Sada, s uvođenjem aplikacije MAKS, vlasti su nagovijestile da bi mogle da se usmjere ka stranim aplikacijama za razmenu poruka, posebno Vocap (WhtasApp), koji je u vlasništvu kompanije Meta i ima skoro 100 miliona mesečnih korisnika u Rusiji. Telegram bi takođe mogao biti na meti.
Anton Gorelkin, zamjenik odbora za informacione tehnologije u donjem domu ruskog parlamenta izjavio je prošlog mjeseca da se Vocap sprema da napusti rusko tržište. On je kazao da bi Rusi onda Vocap zamijenim MAKSOM.
Na ekonomskom forumu u junu, Gorelnik je i Telegram, čije je sjedište u UAE i čiji je vlasnik preduzetnik Pavel Durov, porijeklom Rus, "mrežom koja zadaje brige državi". Ali je prethodno rekao da aplikaciju neće zabraniti.
"Bojim se da će drugi kanali komunikacije biti blokirani" kaže Mihail Klimarev, direktor Udruženja za bjezbjednost na internetu, prognane grupe za digitalna prava.
Osim razmjene poruka, Telegram omogućava Rusima i pristup sadržaju prognanih novinara, aktivista i umjetnika koji svoj sadržaj objavljuju na Telegram kanalima. U isto vrijeme, Kremlj koristi Telegram da raširi svoju propagandu i tako mreži omogućava opstanak. Klimarev je rekao da bi blokada Telegrama uništila internet u Rusiji.
"Rusija će se pretvoriti u Mordor" rekao je, aludirajući na mračno kraljevstvo kojim vlada zlo iz djela Dž. R. R. Tolkina.
Ruski WeChat
Uz MAKS, ruski zvaničnici se nadaju da će stvoriti svoju verziju kineske mreže Vičat (WeChat), aplikacije koja je i dalje neophodna milionima Kineza uprkos tome što je i pod cenzurom i pod nadzorom.
Pored slanja poruka i postavljanja objava, korisnici Vičata mogu putem ove aplikacije platiti komunalije, rezervisati vozne karte, plaćati raznu robu i usluge, prijavljivati se za bračnu dozvolu, a na nekim mjestima i mogu podnijeti i zahtjev za razvod braka.
Moskva prati taj model. Prema novom zakonu, MAKS je u obavezi da ponudi i usluge državnih organa. Zvaničnicima sa svih nivoa ruske vlade rečeno je da instaliraju aplikaciju. Lokalne vlasti već testiraju upotrebu MAKS-a u školama i daju naznake da će nastavnici biti u obavezi da je koriste u svrhu komunikacije sa đacima i roditeljima.
"Aplikacija mora biti dio svakodnevnog života u tolikoj mjeri da je više ne možete izbjeći" rekao je Filip Ditrih, analitičar u Njemačkom sajetu za spoljne odnose.
"Sva suština ovoga je isto ono što Kina radi sa Vičatom; što više informacija prikupiš protiv svojih građana, to bolje" kaže Ditrih.
Budućnost MAKS aplikacije svešće se na to koliko dobro funkcioniše. Ruski korisnici interneta već su ismijavali njegovo uvođenje mimovima. Poznata ruska pjevačica i influenserka bila je ismijana jer je promovisala aplikaciju svojim 5,3 miliona pratilaca na Instagramu, koji je inače zabranjen, i hvalila se njenom sposobnošću da hvata signal "čak i u garaži za parkiranje".
Klimarev je zapazio da je Rusija pokušala da nametne sopstvene aplikacije za dopisivanje i nije uspjela.Takođe, sumnja da će Rusi, svjesni nadzora vlade, početi da pričaju, pišu i slobodno objavljuju na MAKS.
Ako Vocap i Telegram budu blokirani, Klimarev kaže, Rusi će onda možda svakako dobiti pristup njima koristeći privatne virtuelne mreže ili VPN (VPN) usluge koje preusmjeravaju internet saobraćaj kako bi zaobišle ograničenja. Mnogi Rusi i dalje koriste Jutjub, Instagram i Fejsbuk preko VPN-ova, iako je blokada značajno smanjila ruski internet saobraćaj ka tim servisima.
Iako VPN-ovi nisu eksplicitno nezakoniti, Moskva jača nastojanja da ih blokira i onemogući njihovo korišćenje običnim građanima. Do kraja prošle godine, ruske vlasti su blokirale skoro 200 VPN-ova, saopštili su iz Odbora za ljudska prava, u onome što je postala redovna igra mačke i miša između vlasti i snalažljivih internet operatera.
Takođe, vlast je izvršila pritisak na strane kompanije poput Epl (Apple) da ukkloni vpn iz prodavnica aplikacija na telefonu. Oni su počeli da istražuju nove načine identifikacije i blokiranja VPN saobraćaja dalje i dublje u infrastrukturi.
Putin je u četvrtak potpisao novi zakon kojim se zabranjuje reklamiranje VPN servisa, zbog čega će Rusima biti teže da otkriju nove sad kad su stari blokirani. Nova pravila takođe propisuju da je korišćenje VPN-a radi izvršenja krivičnog djela "otežavajuća okolnost", što će povećati novčane i zatvorske kazne.
Ruski lider je potpisao još jedan zakon kojim se pretraga "ekstremističkog sadržaja" svrstava u krivična djela. Videa iz antikorupcijske grupe Navaljnog, na primjer, u Rusiji su označeni kao ekstremistički.
Čak i bez zabrane Telegrama, Rusija je pronašla način da ograniči kritični sadržaj na platformi. Igor Girkin, ultranacionalista koji je razvio sistem praćenja na Telegramu i kritikovao rusku vojsku, osuđen je na četiri godine zatvora zbog optužbi za ekstremizam i da zastraši ostale kritičare među ekstremnim vojnim blogerima koji podržavaju rat.
Proteklih dana vlasti su uhapsile urednika Telegram kanala Baza, poznatog po objavljivanju snimaka ruskih policijskih akcija, i optužile ga da je potplaćivao ruske zvaničnike kako bi dobio ekskluzivne informacije. On je negirao optužbe.
Ruske vlasti su nekada pokušavale da iznude poslušnost od stranih tehnoloških giganata putem prijetnji, kazni i drugih sankcija, rekao je Andrej Zaharov, autor nove knjige o ruskom internetu. Ali, pristup se promijenio s početkom rata.
"Sada je taktika da ih blokiraju, unište i ponude alternativu", rekao je Zaharov, dodajući da često korupcija i nesposobnost potkopavaju sprovođenje tih namjera. MAKS je nastavak te priče."
Originalni članak objavio je Njujork Tajms.
c.2025 The New York Times Company
