Vrijednost turske lire pala je na rekordno nizak nivo. Sunovrat turske valute nije zaustavljen ni pola godine nakon smjene tamošnjeg guvernera centralne banke, a posledice, koje osjećaju i građani i privreda, samo se nižu. Trenutno se za jedan euro može dobiti 10,4 lire, dok je prije tri godine 1 euro vrijedio 5,3 lira.

Kontinuirani pad valute istovremeno nosi i rast cijena i inflacije, i takav novi "trend" danas je moguće osjetiti na gotovo svakom koraku u Turskoj. Praktično, u Istanbulu, omiljenoj turističkoj destinaciji mnogih stranaca, skuplje je bukvalno sve - od začina, preko robe i pamuka, do kože, obuće i zlata.

Samo u poslednjih mjesec dana zlato u Turskoj je poskupjelo šest odsto. Gram se prije mjesec dana prodavao za oko 47 eura, dok je trenutna cijena 50,2 eura. Na godišnjem nivou to je rast od oko 20 odsto. Jedna burma praktično je poskupjela sa 250 na 300 eura.

S druge strane, uvoz robe iz Turske takođe je skuplji, te će se na udaru ovog rasta cijena, u Srbiji najviše naći materijali koji se koriste u tekstilnoj industriji kao što su pamuk i koža, ali i građevinski materijal i mnoge druge sirovine u različitim djelatnostima.

Turska centralna banka povećala je, inače, prognozu inflacije za kraj godine na 12,2 odsto, što je za oko tri odsto više nego što je stajalo u prethodnom izvještaju. I pored toga monetarne vlasti tvrde da će pritisci cijena u jednom trenutku početi da padaju.

Krajem aprila ove godine, predsjednik Turske je uveo novi lokdaun, u pokušaju da spasi turističku sezonu, nakon što je otkazan veliki broj turističkih aranžmana jer je naglo skočio broj zaraženih korona virusom u Turskoj.

Industrija turizma praktično je postala slamka spasa za Tursku od kada je počela da pada vrijednost lire, jer je novac koji troše strani državljani u Turskoj ključan u otplati spoljnog duga.

Prošle godine prihodi su pali za vrtoglavih 65 odsto, a turisti su u Tursku unijeli samo 12 milijardi dolara, dok je 2019. godine u Tursku pristiglo rekordnih 35 milijardi dolara.

Čak i u slučaju da se ekonomija oporavi, imajući u vidu projektovani rast turske ekonomije koji je veći od 5 odsto ove godine, turistički sektor je i dalje u velikom riziku, i postoji šansa da se deficit dodatno "naduva".