Sukobi, ekonomska nestabilnost i klimatski šokovi, u kombinaciji sa smanjenim fonodovima za pomoć u hrani i poljoprivredi, dovode do alarmantno visokih nivoa prehrambene nesigurnosti, upozorava se u danas objavljenom izvještaju.

-Potrebna je hitna i snažna intervencija kako bi bilo spriječeno dodatno pogoršanje u ovim, već ugroženim područjima- navodi se u izvještaju, prenosi N1.rs.

FAO i Svjetski program za hranu, takođe agencija UN, navode da se u narednih šest mjeseci očekuje pogoršanje akutne prehrambene nesigurnosti u 14 zemalja i dva regiona.

Sudan, Južni Sudan, Haiti, Mali i palestinske teritorije i dalje su na „nivou najviše zabrinutosti“, dok se Čad, Liban, Mjanmar, Mozambik, Nigerija, Sirija i Jemen smatraju „žarištima veoma visoke zabrinutosti“, gdje se veliki broj ljudi suočava ili se očekuje da bude suočeno sa kritičnim nivoima akutne prehrambene nesigurnosti.

-Konflikt i oružano nasilje i dalje su glavni uzroci gladi u brojnim žarištima, gdje izazivaju poremećaje u prehrambenim sistemima, dovode do raseljavanja stanovništva i opstruišu dostavu humanitarne pomoći - upozorava se u izvještaju.

Stručnjaci dvije agencije UN vjeruju da će se sukob u Sudanu najvjerovatnije proširiti i dovesti do masovnog raseljavanja, što će doprinjeti povećanju broja ljudi u katastrofalnim uslovima.

To će dodatno pogoršati regionalnu humanitarnu krizu, što će rezultirati povećanim prekograničnim migracijama, prije svega u Čad, Južni Sudan, Egipat, Libiju, Etiopiju i Centralnoafričku Republiku.

Agencije UN su takođe istakle da je sukob na palestinskim teritorijama podstakao „neviđene potrebe, sa gotovo potpunim raseljavanjem stanovništva i povećanim rizikom od širenja po regionu“.

U Libanu, eskalacija sukoba značajno povećava broj ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć i snažno utiče na nivoe akutne prehrambene nesigurnosti, dodaje se u izvještaju.

Uz to, ekstremni vremenski uslovi i klimatske promene takođe pogoršavaju akutnu prehrambenu nesigurnost u mnogim regionima, piše u izvještaju.