Ove godine UNESCO je ponovio da su jezici neophodni za obrazovanje i održivi razvoj jer "oni oblikuju način na koji pojedinci uče, komuniciraju i učestvuju u društvu".

UNESCO procjenjuje da u svijtu postoji ukupno 8.324 govornih ili znakovnih jezika, od kojih se približno 7.000 još  koristi.

Kako je prenio belgijski javni servis RTBF, neki jezici sada imaju samo nekoliko desetina govornika i stoga su na ivici nestanka. S druge strane, nekoliko jezika čini veliku većinu govornika u svijetu, prenosi N1.rs.

Oko 20 jezika je maternji jezik za više od 3,7 milijardi ljudi, što je skoro polovina svjetske populacije.

Međutim, rangiranje varira u zavisnosti od načina na koji se to izračunava.

Što se tiče izvornih govornika, mandarinski je na vrhu, a slijede ga španski, engleski i hindi.

S druge strane, ako se uračunaju i govornici drugog jezika (koji nije maternji), engleski jezik, što nije iznenađujuće, dominira, sa približno 1,5 milijardi korisnika, ispred mandarinskog i hindi jezika. Francuski je na šestom mjestu.

Ova razlika je važna: neki jezici su dominantni ne zato što se najčešće prenose rođenjem, već zato što strukturiraju globalnu ekonomiju, visoko obrazovanje, diplomatiju, naučna istraživanja i digitalni svet, prenosi RTBF.

Za Filipa Hambija (Philippe Hambye), profesora sociolingvistike na Univerzitetu u Luvenu, ključ leži prije svega u samoj funkciji jezika - u osnovi, jezik je sredstvo za komunikaciju.

Drugim riječima, jezici ne nestaju zato što njihovi govornici prestaju da ih vole, već zato što postaju sve manje i manje društveno korisni.

- Koristimo jezike koji nam omogućavaju da komuniciramo sa ljudima sa kojima smo zainteresovani za komunikaciju -  rekao je Hambi.

To interesovanje može da bude dobrovoljno, kao što je pristup većem broju mogućnosti, ili prinudan, posebno u kontekstima istorijske dominacije, kao što je to bilo tokom kolonijalne ere.

Takođe može biti povezan sa školovanjem: kada jezik postane jezik nastave, administracije ili tržišta rada, dobija veću težinu, dodao je RTBF.