Biznismen Ilon Mask rekao je da očekuje da će klinička ispitivanja bežičnog moždanog čipa koji je razvila njegova kompanija Neuralink početi na ljudima u roku od šest mjeseci, nakon što je kompanija propustila ranije rokove koje je postavio.

Kompanija razvija interfejse za moždane čipove za koje kaže da bi mogli da omoguće pacijentima sa invaliditetom da se kreću i ponovo komuniciraju, a Mask je juče dodao da će takođe imati za cilj da povrati vid.

Neuralink, sa sjedištem u oblasti zaliva San Franciska i Ostinu u Teksasu, posljednjih godina sprovodi testove na životinjama dok istovremeno traži odobrenje američke Uprave za hranu i ljekove (FDA) za početak kliničkih ispitivanja na ljudima.

„Želimo da budemo izuzetno oprezni i da se uvjerimo da dobro funkcioniše prije nego što stavimo uređaj u čovjeka“, rekao je Mask u dugoočekivanoj izjavi o uređaju.

Govoreći pred gomilom odabranih gostiju na skoro trosatnoj prezentaciji u sjedištu Neuralinka, Mask je naglasio brzinu kojom kompanija razvija svoj uređaj.

„U početku, napredak, posebno što se ljudi tiče, može izgledati strašno spor, ali mi činimo sve da ga u potpunosti razvijamo paralelno“, dodao je on. "Dakle, u teoriji napredak bi trebao biti eksponencijalan."

FDA nije odmah odgovorila na Rojtersov zahtjev za komentar.

Prve dvije ljudske primjene Neuralink uređaja na koje ciljaju biće vraćanje vida i omogućavanje pokreta mišića kod ljudi koji to ne mogu da urade, rekao je Mask.

„Čak i ako neko nikada nije imao vid, ako je rođen slijep, vjerujemo da još uvijek možemo da vratimo vid“, rekao je on.

Događaj je prvobitno bio planiran za 31. oktobar, ali ga je Mask odložio samo nekoliko dana ranije bez navođenja razloga. Posljednje javno predstavljanje Neuralinka, prije više od godinu dana, uključivalo je majmuna sa moždanim čipom koji je igrao kompjutersku igricu dok je razmišljao svojom glavom.

Mask, koji takođe vodi proizvođača električnih vozila Teslu, raketnu kompaniju SpaceKs i platformu društvenih medija Tviter, poznat je po ciljevima poput kolonizacije Marsa i spasavanja čovječanstva.

Njegove ambicije za Neuralink, koji je pokrenuo 2016. godine, podjednako su velike. On želi da razvije čip koji bi omogućio mozgu da kontroliše složene elektronske uređaje i na kraju omogućio paralizovanim ljudima da povrate motoričke funkcije i liječe bolesti kao što su Parkinsonova, demencija i Alchajmerova bolest.

On takođe govori o osnaživanju mozga pomoću vještačke inteligencije.

Neuralink, međutim, kasni. Mask je u prezentaciji iz 2019. rekao da namjerava da dobije regulatorno odobrenje do kraja 2020. Zatim je na konferenciji krajem 2021. rekao da se nada da će ove godine početi ispitivanja na ljudima.

Neuralink je više puta propustio interne rokove da dobije odobrenje FDA za početak ispitivanja na ljudima, rekli su sadašnji i bivši zaposleni.

Mask se obratio rivalu Sinkronu u vezi sa potencijalnom investicijom ranije ove godine, nakon što je izrazio frustraciju sa stručnjacima Neuralinka zbog njihovog sporog napretka, prenio je Rojters u avgustu.

U julu, Sinchron je prešao veliku prekretnicu sa prvim implantom svog uređaja kod pacijenta u Sjedinjenim Američkim Državama. Dobio je američko regulatorno odobrenje za ispitivanja na ljudima 2021. godine i završio je studije na četiri osobe u Australiji.