Uprkos napretku ka cilju nulte emisije štetnih gasova 2045. godine, visoka cijena električnih vozila stvorila je glavobolju za vlade. Evropske zemlje se bore da ubijede ljude da pređu sa automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem na električne, upozoravaju stručnjaci.

Evropa danas prodaje 10 puta više električnih automobila nego prije samo šest godina, navodi Međunarodna agencija za energiju, ali njena flota se presporo čisti da bi ispunila klimatske ciljeve, prenosi RTS.

Vlade širom kontinenta bore se sa cijenom električnih vozila, koja mogu da koštaju nekoliko hiljada eura više od uporedivih vozila koja koriste fosilna goriva.

- Ono što smo naučili je da nije dovoljno samo podsticati kupovinu i vlasništvo električnih vozila. Morate da destimulišete kupovinu konvencionalnih automobila u isto vrijeme, rekla je Julija Poliščanova, analitičarka grupe za kampanju Transport i životnu sredinu.

Prelazak u EU na čistije automobile dio je obećanja da će se do kraja decenije smanjiti zagađenje koje zagrijeva planetu za 65 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine i dostići nulu do 2045.

Ali, čak i kada je EU smanjila emisije u energetskom sektoru, turbinama na vjetar i gašenjem elektrana na ugalj, emisije iz drumskog saobraćaja su stalno rasle.

Transport je "dijete problema“ zaštite klime, rekao je Kristijan Hohfeld, šef Agora Verkehrswende, istraživačkog centra za čist transport u Njemačkoj.

Potrebno i vrijeme i novac

Pošto je za izradu većine alternative automobilima bilo potrebno vrijeme i novac, potpuni prelazak na električna vozila bio je "najkritičnije pitanje“ za smanjenje emisija u narednoj deceniji, rekao je Hohfeld.

EU planira da smanji emisiju izduvnih gasova automobila za 55 odsto u odnosu na nivoe iz 2021. do kraja decenije i na nulu do 2035. Ali kupce odvraća visoka cijena električnih automobila, čak i ako se isplate u budućnosti kroz niže tekuće troškove.

Da bi se tome suprotstavilo, zemlje širom Evrope nude finansijske podsticaje za kupovinu čistijih automobila.

Prema Evropskom udruženju proizvođača automobila (ACEA), 21 od 27 država članica EU nudi poreske olakšice pri kupovini automobila sa niskim emisijama ugljenika, dok 20 nudi novac za pomoć pri kupovini.

Podsticaji u Rumuniji 11.500 eura

Ljudima koji kupuju električno vozilo Rumunija nudi čak 11.500 eura. Belgija ima podsticaje za službene automobile, koji čine najveći dio prodaje novih automobila i služe kao "cjevovod" za tržište polovnih automobila koje više ljudi može da priušti.

Italija i Španija doprinose troškovima infrastrukture za punjenje električnih vozila. Francuska nudi bonus od 5.000 eura za kupovinu i oslobađa električna vozila od kazni na osnovu težine.

- Nije savršeno, ali ono što Francuzi rade zaista ide u pravom smjeru, rekla je Poliščanova.

U pokušaju da ubijedi siromašnija domaćinstva da koriste električne automobile, Francuska je objavila planove za šemu socijalnog lizinga koja bi omogućila "onima kojima je najpotrebnije“ da iznajme električni automobil za 100 eura mjesečno.

Vlada je posebno oprezna prema zelenim politikama koje povećavaju troškove za siromašnija domaćinstva nakon što je pokušaj povećanja poreza na gorivo 2018. izazvao nerede i doveo do pokreta protesta "žutih prsluka“.

Francuski predsjednik Emanuel Makron, koji je govorio o toj šemi prije izbora prošle godine, tek bi trebalo da iznese konkretan plan kako će to funkcionisati. Ali, politički signal je već podstakao neke francuske proizvođače automobila da pređu na male i jeftine električne automobile, umjesto na teške i skupe, rekla je Poliščanova.

Njemačka vlada smanjila subvencije

U međuvremenu, Njemačka vlada smanjila je subvencije za električna vozila pošto je broj ljudi koji ih kupuju rastao.

- Nije održivo davati subvencije kao što smo to činili u prošlosti, a takođe nije ni socijalno fer jer svi u Njemačkoj, svaki poreski obveznik, plaća ovu tranziciju, čak i ako nemaju automobil, rekao je Hohfeld.

Njemačka je najveći evropski zagađivač i tržište automobila. Iako oporezuje vlasništvo automobila i daje izuzeće za električna vozila, ne oporezuje kupovinu automobila, momenat u kom potrošači odlučuju da li će kupiti vozilo.

Bilo bi pravednije oporezovati vozila na mjestu kupovine i kroz to subvencionisati električna vozila, naveo je Hohfeld.

- Zašto bi medicinska sestra plaćala električno vozilo zubara koji je u stanju da kupi veliki SUV uz subvencije. To nije pošteno. Ali, ako bi advokat koji kupuje automobil sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem platio za zubara koji kupuje električno vozilo, rekao bih da je to u redu, ističe Hohfeld.

Mark Luers, generalni direktor onlajn platforme Carwow, rekao je da se njemačko tržište automobila "preokrenulo“ od rata u Ukrajini, pri čemu je potražnja za električnim automobilima posebno patila od rastuće inflacije i pada subvencija.

Problem sa infrastrukturom i punjačima

Pored cijene vozila, dodao je Luers, "dvije najveće brige kupaca električnih vozila u Njemačkoj su infrastruktura za punjenje i cijena struje”.

Samo sedam zemalja EU nudi podsticaje za infrastrukturu za punjenje, navodi ACEA.

Da bi se povećala upotreba električnih automobila, važna je količina različitih politika, kao i kvalitet, rekla je Gracija Brukman, istraživač energije na Univerzitetu u Bernu.

U Norveškoj, na primer, gdje je devet od 10 novih prodatih automobila električnih ili hibridnih, vlada je obezbijedila niz podsticaja za električna vozila još tokom devedesetih, koje je kasnije ukinula.

Pored poreskih olakšica, vlada je ponudila besplatan parking, pristup trajektima i pravo vožnje autobuskim trakama.

To je pomoglo vladama da pronađu pravi izbor za svaku osobu, rekao je Brukman.

- Što više politika imate, to će ukupna emisija vašeg voznog parka vremenom biti niža, kazao je Brukman.