Dugo promovisana od strane Ujedinjenog Kraljevstva, kreativna ekonomija Zapadnog Balkana prvi put je zauzela centralno mjesto u okviru Berlinskog procesa, odražavajući njen rastući doprinos inkluzivnom rastu, društvenoj koheziji i regionalnoj saradnji, stoji u saopštenju Ambasade Velike Britanije u Crnoj Gori.
Forum, koji su zajedno organizovali ministarka kulture i medija Crne Gore Tamara Vujović, zamjenica generalnog direktora British Council-a Kejt Juart Bigz i specijalna izaslanica Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan, dama Karen Pirs, istražio je kako kreativne industrije mogu stvarati radna mjesta za visokokvalifikovane kadrove, kako mogu zadržati talentovane mlade ljude i produbiti prekograničnu saradnju. Preduzeća iz domena kreativnih industrija već nadmašuju mnoge tradicionalne sektore privrede i prirodni su partneri za procese digitalne tranzicije, koje Zapadni Balkan mora da završi na svom putu ka članstvu u EU.
Na kraju sastanka, šest ministara se Deklaracijom obavezalo da će jačati regionalnu saradnju u oblasti kreativne ekonomije, da će uspostaviti model na koji će prikupljati podatke i pratiti razvoj sektora i da će raditi na promociji ljudskog potencijala kroz ekološku, promovišući nova radna mjesta, ekonomski rast i društveno zajedništvo. Deklaracija upućuje vlade da tretiraju kreativnu ekonomiju kao strateški sektor, da usklade rad ministarstava kulture, obrazovanja i privrede, da stvore stabilne kanale javnog finansiranja i podsticaje koji privlače privatne investicije, kao i da otvore pristup fondovima EU i međunarodnim fondovima, kao što su "Plan rasta Zapadnog Balkana" i "Horizont Evropa". Ministarstva teže tome da kulturno bogatstvo regiona pretvore u trajni motor razvoja i regionalne kohezije.
Specijalna izaslanica UK za Zapadni Balkan Pirs je izjavila da je uloga Velike Britanije kao zemlje domaćina Berlinskog procesa ove godine naglašavanje posvećenosti jačanju saradnje sa partnerima na Zapadnom Balkanu.
– Današnji razgovori, fokusirani na pitanje kreativne ekonomije, ističu važnost regionalne saradnje i potrebu za dugoročnim investicijama u oblastima koje će podstaći održivi rast, njegovati društvenu koheziju i produbiti veze širom regiona. Kreativna ekonomija može biti pokretač rasta za sve zajednice. Ona ima ogroman potencijal na Zapadnom Balkanu. Zajedničkim radom možemo osloboditi pun potencijal ovog sektora, ne samo zbog ekonomskih dobiti, već i kao sredstvo za jačanje kulturnih identiteta i nasleđa širom regiona - rekla je Pirs.
Kako je dodala, današnje usvajanje zajedničke deklaracije ministarstava kulture država Zapadnog Balkana je važan korak naprijed u oblikovanju budućnosti kreativne ekonomije u regionu. Ovo je jasan izraz naše zajedničke vizije u cilju njegovanja inovacija, promocije održivog razvoja i podrške našim kreativnim industrijama kao vitalnom doprinosu rastu regiona, napominje Pirs.
– Potvrđujemo našu posvećenost operalizaciji kreativne ekonomije kao strateškog sektora za rast. Jačanjem saradnje između ministarstava kulture, prosvjete i privrede, osiguraćemo da kultura i kreativnost budu ugrađene u nacionalne ekonomske planove, strategije inovacije i usavršavanja. Ovo je investicija u budućnost ovog regiona i njenih građana - zaključila je Pirs.
Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović je iskazala zahvalnost na tome što je Crna Gora izabrana za domaćina ovog skupa, koji po prvi put stavlja kulturu u fokus Berlinskog procesa, posebno kreativnu ekonomiju kao temu.
– Poruka organizovanja ovog skupa na ministarskom nivou, a kasnije i umrežavanje sa ekspertima iz oblasti kreativnih ekonomija, govori o našoj težnji da sarađujemo i budemo dio evropskog kulturnog prostora i strategija za Evropu budućnosti - rekla je Vujović, napominjući da sve veći broj prijava na javnim konkursima za sufinansiranje projekata i programa iz oblasti kreativnih industrija oslikava i rast broja kreativnih pojedinaca i inicijativa u zemllji.
– Smatramo da je u kontekstu povezivanja sektora kulturne baštine i kreativne ekonomije posebno važno prepoznati potencijale kulturnih dobara za kreiranje pozitivnog ekonomskog ambijenta za rad kreativnih preduzetnika - rekla je Vujović, napominjući da je u Crnoj Gori još uvijek naglađeno prisutan model finansiranja naslijeđen iz socijalizma gdje je velika uloga javnog finansiranja, bilo kroz državni ili opštinski budžet, i da se veliki dio držalaca kulturnih dobara, stvaralaca u kulturi, i kreativaca u kraetivnim industrijama oslanja na tu vrstu podrške. Kako napominje, zato je teško pronaći pravi balans između državnih podrški i održivih biznisa.
– Naš cilj je da i Crna Gora uspješno integriše kreativnost u šire ekonomske strategije, pretvarajući kulturne resurse u značajne pokretače zapošljavanja, inovacija i uticaja na razvoj i ekonomski rast - naglasila je Vujović.
Na kraju sastanka, a nakon izlaganja svih ministarstava, jasno je zaključeno da kreativne ekonomije nose transformativni potencijal za društvo, kako u smislu ekonomskog rasta i zapošljavanja mladih, tako i oslobađanja kreativnih potencijala. One mogu činiti zajednicu jačom, kohezivnijom, a ujedno razvijati ekonomiju. Talenat je posvuda, a mogućnosti nisu. Ministri su se obavezali razvijati politike koje će omogućiti razvoj i umrežavanje u regionu, da bi cijela regija imala imidž brzorastuće, prilagodljive i uspješne price.
