<p>Професори Марковић и Чупић открили на ФПН бисту с ликом проф. Ратка Божовића</p>

Profesori Marković i Čupić otkrili na FPN bistu s likom prof. Ratka Božovića / - FOTO: LAZAR RUŽIĆ

Branio je viteško i ljudsko

Bista s likom jednog od incijatora osnivanja Fakulteta političkih nauka (FNP), prof. dr Radoslava Ratka Božovića (1934 - 2023) otkrivena je juče na ovoj jedinici Univerziteta Crne Gore (UCG)

Otkrivanju biste prof. Ratka Božovića, koja je rad akademske vajarke Jelene Božović Đorđević, i koju je donirala fakultetu zajedno s Božovićevom suprugom Vesnom Mališić, prisustvovali su članovi profesorove porodice, kao i brojne zvanice i njegove nekadašnje kolege i studenti.

Prisutnima se najprije obratio dekan FPN dr Boris Vukićević, podsjećajući da je FPN kuća susreta i sinteza, o čemu govore i dosadašnje biste Džona Plamenca, Gavra Vukovića, Vaclava Havela, Aristotela, kojima je sada pridružen i spomenik prof. Ratku Božoviću.

– Ova bista samo je izraz prirodne čovjekove potrebe da nađe i materijalnu potvrdu onog što već duhom postoji, a što je ponekad nevidljivo i neuhvatljivo, a to je da je Ratko Božović, od prvog dana, pa dok fakultet bude trajao, ovdje među nama kao oslonac, inspiracija, podstrek i čuvar vrijednosti - rekao je dr Vukićević.

Crna Gora stalno prisutna vertikala

Supruga prof. Božovića Vesna Mališić rekla je za "Dan" da je ovo otkrivanje biste za porodicu izuzetno značajno, jer je postavljena na UCG.

– Ovo je Fakultet koji je Ratko zajedno sa prof. Čupićem osmislio na neki način. Ovo je mjesto na kojem se on najbolje osjećao, njegova prirodna sredina. Za porodicu je ovo velika čast i zadovoljstvo, da se na ovaj način vratio Crnoj Gori, iz koje suštinski nikada nije ni otišao. Gdje god da je išao on je nosio Crnu Goru, i to je uvijek prisutna vertikala - rekla je Mališić. Prisjetila se i kako su prof. Božović i Čupić, na njihovom kompjuteru kući, nakon dugog razmišljanja kako da se ojača obrazovanje u Crnoj Gori, kucali zahtjev za formiranje ovog fakulteta. Zato je ovaj događaj dodatno emotivan, jer je vraća na te početke, dodala je ona.

Profesor FPN dr Milan Marković govoreći o Ratku Božoviću, istakao je da je riječ o čovjeku koji nije bio samo vrhunski profesor, već intelektualac uvijek naklonjen humanim i progresivnim idejama, pripadnik kritičke škole mišljenja. Kao profesor, ističe dr Marković, Božović je bio elokoventan, nadahnut i nesebičan u prenošenju znanja, inspirativan studentima, o čemu govore i puni amfiteatri na njegovim predavanjima. "Ideološki i partijski neobojen, osporavao je autoritete čija je pozadina bila u novcu i vlastima", rekao je dr Marković, prisjećajući se i svog prvog susreta sa vrsnim sociologom kulture, sociologije slobodnog vremena i sociologije umjetnosti. Ukratko je podsjetio i na tok Božovićeva univerzitetska karijera, u kojoj nije preskočio nijednu stepenicu. Pažnje vrijedan, kako je naveo, bio je i njegov demokratski kapacitet.

Ideološki i partijski neobojen, osporavao je autoritete čija je pozadina bila u novcu i vlastima, rekao je dr Marković

– Snagom svog intelekta, dubinom promišljanja, stalno čitajući i pišući, decenijama je prof. Božović uvijek branio ono viteško i ljudsko na prostorima gdje je živio i radio, što ima karakter univerzalnih vrijednosti - rekao je dr Marković, ističući da je Božović imao i praktikovao ličnu hrabrost. Prof. Božović, navodi dr Marković, napravio je "magnum opus" čija jasnoća i misaona dubina ukazuju da smo imali nezaobilaznu osobenost stvaralačkog majstorstva, Viteza poziva.

Iskričava duhovnost prof. dr Ratka Božovića

Vajarka Jelena Božović Đorđević, koja je i lično poznavala prof. Božovića, kaže za "Dan" da se prilikom izrade biste trudila da prikaže njegovu duhovnost.

– Prof. Ratko je bio iskričav čovjek, koji je plijenio, pored karakterističnog fizičkog izgleda, i velikom duhovnošću. I uvijek se na skulpturi trudim da to prvo dočaram. Bila mi je čast i da ga lično poznam, i mnogo sam ga voljela i divila se njegovoj duhovnosti, i zato je izrada skulpture za mene bila i izazov u emotivnom smislu - kazala je Božović Đorđević. Napominje da je ovu skulpturu rađenu u bronzi uspjela da realizuje iz trećeg pokušaja, odnosno da uhvati presuđujući momenat. Ideja o izradi biste potekla od profesorove porodice nedugo nakon njegovog odlaska.

Prof. dr Čedomir Čupić naveo je da je Božović, univerzitetski profesor u Beogradu i u Podgorici, bio intelektualac u punom značenju ovog pojma i kvalifikativa, posjedujući sve tri intelektualne kategorije - stvaralački dar, znanje i savjest. Dr Čupić navodi da Božović nije bio zatvoren u svoju stvaralačku ljušturu, koji nije prezirao stvarnost, već je u njoj angažovano djelovao. Pritom, bio je čovjek jakog identiteta i integriteta, koji je njegovao univerzalne vrijednosti. Božović je bio i primjer kako se treba odnositi prema profesuri, ističe Čupić, dodajući da je bio i Sizif i Don Kihot, nikad ne odustajući i držeći se maksime - "čovjek je čovjeku čovjek". Bio je veliki majstor riječi, dodaje dr Čupić. Božović je bio primjer tipičnog antiautoritarca, a osnovna mjera bila mu je moral, ističe dr Čupić.

– Imao je Božović otpor ne samo prema autoritarnosti, nego i veliku rezervu i sumnju u namjeru bilo koje autoritarne ličnosti, koje je uvijek vezivao za isključivost, krutost u mišljenju i prosuđivanju, radikalnost, ideološku i političku rigidnost, i u ličnim odnosima nepodnošljivost kada su u pitanju mišljenja i stavovi drugih - rekao je dr Čupić o svom profesoru i kolegi, ističući da je on dao nemjerljiv doprinos crnogorskoj akademskoj zajednici.