Trinaestojulska nagrada, najveće državno priznanje koje se dodihjeljuje u čast Dana državnosti Crne Gore, ove godine pripalo je našem cijenjenom slikaru Tomu Pavićeviću i gitariskom duu kojeg čine Srđan Bulatović i Darko Nikčević. To je odlučuo Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade kojeg čine Bećir Vuković (predsjednik) i članovi Dragan Koprivica, Isidora Damjanović, Mileta Marka Ivanović, Milena Burić, Goran Batrićević i Miomir Vojinović.

Ove godine, kako navodi izvor "Dana" dodijeljene su dvije godišnje nagrade, jer se žiri isključivo rukovodio ocjenom da je nagrađeno djelo od izuzetne važnosti za Crnu Goru.

Tomo Pavićević na izložbi Pukovniku nema ko da piše

-LR

Pavićevića za najviše godišnje državno priznanje koje se dodijeljuje u Crnoj Gori predložila je grupa od 17 istoričara umjetnosti, dok su se, kako naš izvor navodi, Bulatović i Nikčević našli u konkurenciji na svoju inicijativu.

Na vijest da o tome da je dobio godišnju Trinaestojulsku nagradu Tomo Pavićević je za "Dan" izjavio da je počastvovan što je dobio najviše državno priznanje koje se dodijeljuje u našoj zemlji.

– Bavim se slikarstvom više od četrdeset godina, koliko sam u Udruženju likovnih umjetnika Crne Gore. Veoma mi je mila ova nagrada. Naravno, da mi je je drago što mi je ovo priznanje pripalo – kazao je Tomo Pavićević.

On je istakao da nagrade znače za svakog umjetnika svojevrsni podsticaj, te da priznanje kakvo je Trinaestojulska nagrada predstavlja u svakom pogledu podsticaj za njega i potvrdu da su žrtve koje je podnosio tokom svog dugogodišnjeg umjetničkog angažmana kao slobodan umjetnik uvažene od ljudi iz svijeta umjetnosti i struke.

– Težak je to život... Ja sam slobodni umjetnik skoro četiri decenije. Teško je to i zahtijeva mnogo odricanja. Zato, smatram da je veoma važno nagradama podržati i mlade umjetnike, koji tek stvaraju ime na našoj i internacionalnoj umjetničkoj sceni – poručio je on.

Srećan sam, zatečen i počastvovan što sam dobio Trinaestojulsaku nagradu, kazao je za "Dan" gitarista Srđan Bulatović.

– Osjećam se privilegovanim što sam dobio najznačajniju nagradu koja se dodijeljuje u našoj zemlji. Zahvaljujući našem stvaralaštvu stigli smo do mnogih adresa u svijetu, uspjeli smo da sviramo u nekim od najznačajnijih koncertnih sala, snimamo za neke od najvećih izdavača. Najveće je zadovoljsto kada vas priznaju u državi u kojoj stvarate i čiji kulture ste produkt – prokomentarisao je Bulatović.

Darko Nikčević je kazao za naše novine da je veoma ponosan što je prvi put dobio nagradu i to baš Trinaestojulsku. On je podsjetio da gitarski duo postoji od 1991. godine i da ove godine slavi tri decenije postojanja.

– Ovu nagradu vidim kao naveću pohvalu za naš trud, posebno jer bar poslednjih deset godina dosta ulažemo u kulturnu promociju Crne Gore – kazao je Nikčević.

Komentarišući vijest da je pavićević dobio Trinaestojulsku nagradu istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović, direktorka Narodnog muzeja Crne Gore je navela da on pripada respektabilnoj plejadi crnogorakih likovnih umjetnika zbog kojih Crna Gora slovi za `zemlju slikara`.

– Svojim stvaralačkim opusom, njegovom osobenošću, znakovnošću i kvalitativno-značenjskim karakteristikama odavno je zavrijedio da dobije ovo prestižno državno priznanje za svoj umjetnički rad – rekla je ona za "Dan".

Po mišljenju Ljiljane Karadzić, Pavićević kao jedan od najboljih crnogorskih savremenih slikara, odavno je zaslužio ovo najveće državno priznanje. O njegovom slikarstvu je u protekle četiri decenije pisano dosta i često, hvaljen je i cijenjen od strane kritike, omiljen kod publike, ali istovremeno i kuloarski osporavan u jednom krilu akademskih umjetnika. U fokusu njegovih umjetničkih istraživanja je čovjek i njegova raspolućenost između Erosa i Tanatosa, istakla je ona.

– Nemogućnost da se integriše u postojeći sistem (društveni, politički i umjetnički), kao i lična neuklopljenost, neukalupljenost i buntovništvo, ispleli su su oko Pavićevićevog "lika i djela" romantičnu auru ukletog umjetnika, koji je najčešće smještan pod opštu, bezbijednu odrednicu figurativnog slikarstva, čime je njegovom radu davan zvanični legitimitet, ali je istovremeno prećutno izdvajan i izolovan zbog ni malo laskavih predstava o društvu koje ne trpi disonantna iskakanja – navela je ona.

– Tomo Pavićević jedan od vodećih perjanica savremene crnogorske umjetnosti, rekla je Ljiljana Zeković, istoričarka umjetnosti. Njegovo likovno djelo predstavlja sklad između osjeta i samoostvarivanja koje je postignuto suptilnim, izvornim jezikom intelektualnog lirizma. Povezivanje Erosa i Thanatosa, višeznačnih pojmova psihofizičkog i mitološkog određenja, Tomo Pavićević otvara problemsko pitanje eshatološkog i egzistencijalnog shvatanja života i smrti. On otkriva tajne Univezuma koji se temelji na dualističkom odnosu duše i tijela, grijeha i svetosti, lijepog i ružnog, uzvišenog i užasnog, plodnosti i destrukcije, kao jedinstvu u kojem je akumulirana sudbinska energija čovječanstva – kazala je Zeković naglašavajući da je najveće državno priznanje zaslužno je došlo u prave ruke.