Posljednjih godina Švedska akademija nastoji da uravnoteži polove i jezičke tradicije, a odluke sve češće odražavaju i društvene i ideološke tokove savremenog doba. Žiri ne teži samo umjetničkom savršenstvu, već i univerzalnosti poruke. Posljednji dobitnici, poput Abdulazara Gurnaha, podsjetili su da nagrada može promijeniti svjetsku književnu mapu i dati vidljivost autorima izvan dominantnih kultura.
Prema Matild Monpeti, Akademija svjesno izbjegava javne favorite, često usmjeravajući pažnju na pisce iz neočekivanih sredina. Njena strategija je da predstavi nove glasove – pisce s originalnim vizijama i zrelim opusom.
Kada je riječ o dobi, najmlađi laureat bio je Radjard Kipling (42 godine), a najstarija Doris Lesing (88). Akademija preferira žive autore koji su već ostvarili značajan uticaj.
Prema najnovijim prognozama kladioničara, među potencijalnim dobitnicima za 2025. godinu nalaze se: Laslo Krasnahorkai (Mađarska), Amitav Goš (Indija), Haruki Murakami (Japan), Can Šue (Kina), Kristina Rivera Garsa (Meksiko), Džerald Mernan (Australija).
U širem izboru pominju se i Margaret Atvud, Stiven King, Dž. K. Rouling, Rebeka Jaros, kao i Andrij Kurkov (Ukrajina), Ljudmila Ulicka i Vladimir Sorokin (Rusija).
Nagrada iznosi oko 11 miliona švedskih kruna (1,2 miliona američkih dolara). Stručnjaci smatraju da će Akademija nagraditi autora koji svojim djelom prelazi nacionalne i kulturne granice, donoseći svjež i univerzalan glas u svjetsku književnost.
Svjetska javnost s nestrpljenjem očekuje dan kada će biti otkriveno ime novog dobitnika najprestižnije književne nagrade na svijetu.
