- Na ovakvim koncertima sreću se i odmjenjuju prepoznatljive numere tzv. "popularne klasike" sa evergrin zabavnom i narodnom muzikom. Na taj način briše se kulturna distanca između tzv. "visoke" i "niske" muzičke kulture, a svijet muzike se pojavljuje kao integralan i cjelovit kroz komplementarno sapostojanje operskih arija i uverira, virtuoznih instrumentalnih komada, efektnih i moćnih horskih numera, dirljivog narodnog melosa, sjetnih šlagerskih nota, omiljenog filmskog soundtrack-a i sličnog.
To što pružaju zabavu ne znači da gala koncerti ne mogu da budu poprišta visokih umjetničkih dometa u izvođačkom smislu. Profesionalan nivo muzičke obrade i izvođačke pripreme pretpostavka su ovu vrstu kulturne i umjetničke nivelacije. Gala koncerti su bili i ostali srdačan "pozdrav svijetu" i svojevrsna "dionizijska" priprema za "apolonijsko" čulno i misaono uživanje u operama, resitalima, koncertima kamerne i simfonijske muzike - pojašnjava Softić, vanredni profesor na Katedri za muzikologiju i etnomuzikologiju Akademije umetnosti Univerziteta u Novom Sadu.
• Smatrate li da je koncert na otvaranju "Dana muzike" nadmašio očekivanja organizatora i publike?
- Koncert "Muzički vatromet" u izvođenju Festivalskog orkestra "Vrituozi" opravdao je visoka očekivanja. Naslovom sugerisana eksplozivost realizovana je umješno odabranim i odlično izvedenim programom, koncipiranim tako da dozira užitak i usmjerava ga prema završnom segmentu koncerta rezervisanom za kvalitetne umetničko-aranžerske obrade prepoznatljivih srpskih melodija. Dirigent Bojan Suđić vodio je ansambl sigurnom rukom ostvarenog umjetnika, renomiranog muzičkog profesionalca, ali i inspirisanog ljubitelja kvalitetne muzike, ne snebivajući se čak ni da iskorači iz tradicionalno shvaćene uloge dirigenta kako bi zapjevao, inače sasvim dobrim baritonom. Za pjevačke numere bio je prevashodno zadužen Siniša Radin, koji se predstavio kao sjajan tenor, podjednako ubjedljiv u fahu ozbiljne, zabavne i narodne muzike. Cjelokupan ansambl se istakao svojom ritmičkom energijom i izbalansiranim zvukom.
• Festivalska scena je i ove godine ponuđena mladim muzičarima. Da li je nastup našeg pijaniste Sima Šiševića zadovoljio visoke standarde muzičke kritike?
- U posebnost hercegnovskih "Dana muzike" ubraja se dovođenje mladih umjetnika na koncertni podijum u istom formatu kao i njihovih renomiranih kolega. "Podijum mladih" može da se sluša drugačije od ostalih koncerata, ali i ne mora, što dokazuje ovogodišnji nastup pijaniste Sima Šiševića s gostima - kontrabasistom Kristijanom Jovićevićem iz beogradske muzičke škole "Vatroslav Lisinski" i nagrađivanim učenicima muzičke škole iz Herceg Novog. Ako se dječje sviranje po pravilu kreće u prostoru inspirisane prezentacije navežbanog s iskoracima u pravcu istinske muzikalnosti, pijanista Šišević se uprkos svojim još uvijek mladim godinama, predstavio kao formiran umjetnik u čijem izboru programa nema ni traga juvenilnom stremljenju ka efektnosti i zavodljivosti isprazne konvencionalnosti. Naprotiv, kompozicije iz Šiševićevog programa svjedoče o promišljenom odnosu prema kanonu umjetničke muzike, kojem odabrana djela Bramsa, Medtnera, Rahmanjinova i Lista nesumnjivo pripadaju, ali u pojasu idejno zasićene, a za svakodnevni konzumeristički muzički ukus pomalo apstraktne romantičarske muzike. Izvođački pristup za koji se mladi umjetnik opredijelio ukazuje na zrelo podređivanje interpretacije stilskim i karakternim odlikama muzičkog teksta, uz nenametljivo, ali sugestivno podvlačenje sopstvene muzičke individualnosti.
• Hercegnovska publika je dobila izuzetnu priliku da čuje i trio "Cordis" u dvorani "Park". Kako je po Vašoj ocjeni protekao ovaj koncert?
- Članovi austrijskog trija "Cordis" umjetnički sarađuju svega dvije godine, ali su se publici u Herceg Novom predstavili kao iskusan ansambl sposoban da tumačenje odabranih djela prilagodi nešto "suvljoj" akustici dvorane "Park". Pojačani intenzitet kojim su oblikovane dionice violine, violončela i klavira - nužan u cilju kvalitetnog amalgamisanja zvuka u uslovima smanjene reverberacije - nije vodio ka gubitku kontrole ili nepredviđenjim narušavanjima zvučnog balansa. Prvi stav Mocartovog Divertimenta K. 254 B-dur, te drugi i treći stav Šubertovog Klavirskog trija op. 100 Es-dur izvedeni su s elegancijom i toplom uzdržanošću, ali i dramskom odlučnošću, dok je muzika Juana i Rimskog-Korsakova donijeta u raskošnijem zvučnom ruhu, s realizacijom punog potencijala ekspresivne snage u ovim parititurama.
• Dijelite li mišljenje da su Igor Novak i Nives Nenadović pokazali da Herceg Novi među nastavnicima svoje Muzičke škole ima muzičare sposobne za visok nivo izvođačkog stvaralaštva?
- Novak i Nenadović su se opredijelili za tehnički i umjetnički zahtijevan program. Bramsova sonatna muzika im je očigledno prijala, ponudivši čvrst strukturni okvir za preglednu interpretaciju. Novak i Nenadović su se istakli u Šumanovim Fantastičnim komadima, dosljedno prateći logiku kontrastnih karaktera pojedinih karakternih komada. Markantnija obilježja sopstvenih muzičkih shvatanja prikazali su u trećem stavu Sonate za violončelo i klavir Sergeja Rahmanjinova i Španskoj serenadi Glazunova, i to u potrazi za koloristički razrađenim i snažno nosivim zvukom, ali im u tim stremljenjima nisu pomogla akustička svojstva dvorane "Park", što, pak, ne znači da su ova djela izvedena s manje izražajne snage i ubjedljivosti. Gačevićev minijatura "Il` je vedro" ponuđena je kao osvježavajući, kompatibilan i sasvim dobrodošao intermeco u okruženju muzike zrelog i poznog romantizma.
• Poseban užitak poklonicima muzičke umjetnosti prije nekoliko dana priredili su Konstantin Bogino i Miomira Vitas. Kakav utisak su ostavili na Vas?
- Rijetki su koncerti na kojima publika može da doživi istinsku bliskost s poznatom i omiljenom muzikom. Odnosno, da se neposredno poveže sa minulim vremenima u kojima su muzičko stvaralaštvo i izvođaštvo bili zasnovani na potrazi za autentičnim izrazom, ali i na dostizanju stanja spontane sjedinjenosti s notama i zvukom onih muzičkih djela čija univerzalna umjetnička vrijednost izaziva divljenje. Takođe, stvara i distancu zbog (intuitivne ili osvješćene) spoznaje da nam ta djela, iako ostavljena u nasljeđe, u punoći svog bića danas, ipak nisu dosuđena. Upravo takav koncert, ispunjen ub,edljivom interpretacijom, priredili su Konstantin Bogino i Miomira Vitas na 41. "Danima muzike". Izbor Skrjabinovih prelida iz opusa 11 pojavio se pod prstima Koste Bogina u širokom afektivnom rasponu od sjetne čežnje do goropadne egzaltiranosti, dok je tri vjerovatno najpoznatija preludijuma Rahmanjinova - op. 23 br. 5 g-mol, op 3. br. 2 cis-mol i op. 32 br. 12 gis-mol - uz Etidu sliku op 39. br. 9 D-dur, Bogino odsvirao kao svitu, i to sa snagom, dubinom i odlučnošću autentičnog pripadnika ruske pijanističke škole. Iznenađenje je bio Debisijev "Dječiji kutak", izveden sa šarmom umjetnika koji, uprkos svojim godinama, nije zaboravio da se igra i u toj igri uživa na jedan, zaista dječji način. U tom uživalačkom i spontanom muzičkom gestu pridružila mu se vokalna umjetnica Miomira Vitas, interpretirajući četiri romanse P. I. Čajkovskog i tri pjesme na stihove Žana Tardjua francuske kompozitorke Žermen Tajfer, sa svežinom vječno mlade muzičke ličnosti, ali s dodatkom "patine" bogatog umjetničkog iskustva uloženog u osvježavajuću sceničnost i ljupku teatralnost vokalnog izraza.
Komentari (0)
Ostavite svoj komentar