Otvarajući konferenciju predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na početku je naveo da raduje da je konferencija međunarodnog karaktera i da je okupila naučnike ne samo iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Makedonije, već i iz Italije, Rumunije, Bugarske, Albanije. Ističući arheološki značaj lokaliteta Duklja, ne samo u Podgorici, već u Crnoj Gori, Milatović je naveo i da je Duklja i svjedočanstvo da su ovdje postojale različite civilizacije. Ujedno, Duklja je i dokaz dvomilenijskog kulturnog i istorijskog kontinuiteta, odnosno činjenice da je ovo područje uvijek bilo mjesto povezivanja različitih naroda, kultura, ideja, čvorište između Istoka i Zapada. Crna Gora prepoznaje važnost arheologije, kao čuvara temelja našeg kulturnog identiteta i pokretača našeg održivog razvoja, rekao je Milatović.
– Konferencija o Duklji ima poseban značaj, jer je okupila vodeće stručnjake iz regiona i Evrope u zajedničkoj misiji da prepoznamo istorijsko nasleđe kao temelj budućeg razvoja, kulturnog dijaloga i međunarodne saradnje - rekao je Milatović, između ostalog.
Na početku, prisutnima se obratio Dragan Radović, v.d. direktora Muzeja i galerije Podgorice, navodeći da konferencijom ne obilježavaju samo jubilej - 135 godina od prvih arheoloških iskopavanja na Duklji, već i značaj koji je Duklja kroz istoriju imala kao značajan kulturni, religijski i urbano-administrativni centar, o čemu svjedoče i njeni bogati arheološki nalazi koji su i danas inspirativni.
– Dokleja je jedan od temelja našeg kulturnog i istorijskog identiteta, mjesto koje odražava bogatu prošlost i nastavlja da inspiriše nove naučne i kulturne projekte - rekao je Radović. Dodao je i da se nada da će se kroz izlaganja na ovoj konferenciji produbiti naše razumijevanje prošlosti i doprinijeti efikasnijem očuvanju nasljeđa.
Prisutnima su se obratili i direktorica Arheološkog instituta SANU u Beogradu Snežana Golubović i dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu Domagoj Tončinić.
Konferencija se nastavlja sjutra u Rektoratu, a završava 25. oktobra.
