Multimedijalnim i interdisciplinarnim projektom "Terram Intelligere: INTERSTITIUM" ("Razumjeti zemlju: INTERSTICIJUM") autora Ivana Šukovića, Dejana Todorovića i Emira Šehanovića Crna Gora se predstavlja na ovogodišnjem 19. Venecijanskom bijenalu arhitekture. Ova višeslojna postavka koja kombinuje arhitekturu, prirodne nauke - biologiju, likovnu umjetnost, književnost i zvuk - muziku, u centru svog promišljanja i istraživanja ima zemlju - tlo kao i među rađenu tehnikom suvozida, koja je i prostorni i kulturni i društveni fenomen. Paviljon je osmišljen kao svojevrsna laboratorija u kojoj se i doslovno prate i analiziraju mikroorganizmi sa crnogorskog prostora, a koji mogu biti jedan od ključeva za razvoj održive arhitekture u doglednoj budućnosti. Kustoskinja paviljona je dr Miljana Zeković, a komesarka Mirjana Đurišić, generalna direktorica Direktorata glavnog državnog arhitekte u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine s kojom smo razgovarali uoči otvaranja izložbe. Podsjetimo, Karlo Rati, formulisao je temu ovog Venecijanskog bijenala kao "Intelligens. Natural. Artificial. Collective.", i fokusirana je na to kako da se arhitektura, naročito gradovi, prilagode klimatskim promjenama.
• Zašto ste se odlučili za naziv rada - postavke "Terram Intelligere: INTERSTITIUM"? Koliko je bilo teško da se odgovori na glavnu temu ovogodišnjeg izdanja Venecijanskog bijenala arhitekture?
– Naziv "Terram Intelligere: INTERSTITIUM" odražava fokus na razumijevanje i interpretaciju zemlje (terra) kroz kolektivnu inteligenciju, odnosno sposobnost zajedničkog razmišljanja i djelovanja u odnosu na prostor i prirodu. "Intersticijum" simbolizuje prostor između, mjesto susreta i komunikacije između različitih svjetova - prirode, kulture, nauke i društva. Ovaj naziv ističe važnost interdisciplinarnog i kolektivnog pristupa u razumijevanju i oblikovanju prostora, što je i suština teme ovogodišnjeg Bijenala. Najveći izazov je bio pronaći inovativne načine da arhitektura pređe u ulogu koja aktivno učestvuje u rješavanju globalnih i lokalnih problema. Odgovor na glavnu temu bio je izazovan jer je zahtijevao preispitivanje uloge arhitekture kao discipline koja se ne bavi samo formama, već i procesima, inovacijama, ekološkom održivošću i kolektivnom inteligencijom.
• Što Vam je kao komesarki Crnogorskog paviljona bilo najizazovnije, i najzanimljivije tokom procesa odabira i potom pripreme za predstavljanje u Veneciji?
– Najizazovnija strana bila je usklađivanje interdisciplinarnih aspekata projekta i pronalaženje načina da se kompleksne ideje o kolektivnoj inteligenciji, prirodnim resursima i mikroprocesima unesu u prezentaciju koja je istovremeno naučno utemeljena, estetski privlačna i emocionalno angažujuća. Najzanimljivije je bilo otkriće mikroprocesa unutar suvomeđa i bakterijskih kolonija, koji simbolizuju prirodne alternative i potencijal za buduće građevinske materijale, te kreiranje mosta između nauke, umjetnosti i društvenog angažmana. Taj proces je omogućio da se razmišljanja o nasljeđu i budućnosti Crne Gore pretvore u konkretne, inovativne ideje koje mogu da primijene u planiranju i izgradnji budućih životnih prostora. Arhitektura je u ovom procesu postala alat koji uspostavlja veze između različitih vrsta i svjetova.
• Po čemu se tema međe i suvozida u Crnoj Gori odvaja od regionalne, ali i svjetske "priče" po tom pitanju, a gdje se s njima dodiruje?
– U Crnoj Gori, suvomeđe se mogu posmatrati kao elementi koji ne samo da definišu fizičke granice, već i kulturni i ekološki identitet. U globalnom smislu, slični koncepti se istražuju u kontekstu održivog razvoja i arhitektonskih praksi koje se prilagođavaju lokalnim ekosistemima. Koncept "žive laboratorije" može se povezati s idejom da su međe ne samo fizičke strukture, već i mjesta gdje se odvijaju dinamični procesi. Naša tema "Terra inteliggere" sugeriše da se arhitektura ne može posmatrati izolovano. Umjesto toga, ona se razvija u interakciji s prirodom, koristeći mikroorganizme i druge prirodne procese za oblikovanje održivih rješenja koja odgovaraju na klimatske promjene.
• Postavka izložena u Crnogorskom paviljonu je višeslojna – obuhvata različite medije i različite umjetničke izraze u kombinaciji s teorijom i praksom arhitekture. Zašto ste se odlučili za takav metod – pristup?
– Ovaj interdisciplinarni projekat rezultat je saradnje autora čije prakse već godinama istražuju presjeke prostora, umjetnosti i nauke. Crnogorski umjetnik Ivan Šuković, okupio je kolege Dejana Todorovića i Emira Šehanovića. U toj saradnju razvijena je zajednička vizija koja prepoznaje izuzetan potencijal u povezivanju mikrobioloških procesa sa arhitektonskim i umjetničkim promišljanjima. Projekat je dodatno osnažen učešćem Instituta za molekularnu genetiku, koji je kroz naučnu ekspertizu dao ključni doprinos kvalitetu istraživanja. Savremeni metodi i vještačka inteligencija u ovom projektu prepoznaju se kroz analizu uzoraka tla, obradu podataka i vizualizaciju mikrobioloških procesa, čime nauka postaje aktivni alat u oblikovanju novih arhitektonskih pristupa. Korišćenje vještačke inteligencije nudi preciznije razumijevanje interakcija u zemljištu i kreiranje prediktivnih modela za razvoj bioarhitektonskih struktura. Ova tema snažno korespondira sa temom ovogodišnjeg Bijenala arhitekture, koja poziva na razmišljanje o budućnosti gradova, održivosti i integraciji tehnologije u stvaranje humanijih i prirodi bliskih prostora. Na ovaj način postižu se kritička refleksija kroz kombinaciju teorije i prakse, kritičko promišljanje o aktuelnim pitanjima u arhitekturi, kao što su održivost i ekološka odgovornost. Ovim se podstiče dijalog između umjetnika, arhitekata i posjetioca.Takođe se postiže estetska privlačnost, različiti mediji omogućavaju kreativno izražavanje i vizuelno privlačenje pažnje, čime se podstiče angažman publike i stvara emocionalna povezanost s temom.
• Što očekujete od ovog predstavljanja Crne Gore na Venecijanskom bijenalu arhitekture?
– Crna Gora ima višestruke interese od ovog predstavljanja na Bijenalu arhitekture. Prvo, pozicionira se na međunarodnoj sceni kao zemlja koja nudi savremene, inovativne i održive pristupe arhitekturi. Otvara se prostor za kulturnu i naučnu diplomatiju, nove saradnje i razmjenu znanja sa svjetskim institucijama. Jača se imidž Crne Gore kao zemlje koja njeguje sopstvenu tradiciju, ali je istovremeno okrenuta budućnosti. Učešće na ovoj manifestaciji izuzetno je važno jer Bijenale arhitekture u Veneciji predstavlja jednu od najuticajnijih svjetskih platformi za savremeno razmišljanje o prostoru, gradovima i društvu.
