Roman je prvi put objavljen u Crnoj Gori, a prethodno se pojavio samo u izdanju beogradske "Prosvete" 1994. godine.

Uvod u veče dao je medijator Rodoljub Ćorić, naglasivši da se "Dani Milovana Đilasa" godinama organizuju sa jasnom namjerom.

– Sve u cilju afirmacije književnog djela ovog pisca, čije disidentstvo i ranije političke i ratne aktivnosti potpuno po strani ostavljaju njegov nesumnjivi književni i stvaralački talenat i dar. Onaj ko nije pročitao "Besudnu zemlju" ili neku od njegovih pripovjedaka, ne zna o čemu govorimo. Oni koji jesu, razumiju ovu našu i moju aktivnost. On je rođen i sahranjen u Mojkovcu, po svojoj želji. Moja i naša obaveza je da ga kao književnika permanentno predstavljamo crnogorskoj i sveukupnoj javnosti – rekao je Ćorić.

On je dodao da ovaj projekat podržava Ministarstvo kulture i medija kroz program "Razvoj kulture na sjeveru Crne Gore".

Predstavljajući djelo prof. dr Radoje Femić je istakao da je Đilas čovjek snažnog temperamenta, rasni pisac koji svoja politička uvjerenja nije prenio na književnost.

– On je klasični pripovijedač 20. vijeka koji baštini roman. Ovim djelom dočarava vrijeme čitave jedne epohe. Uspio je da kroz eruptivni, nadahnjujući motiv ostvari jednu kompoziciju priča koje se, kao sedimenti na stijenama, naslažu i nadovezuju. "Izgubljene bitke" su roman šifri, simbola i metafora u kom se sučeljavaju političke odluke velikih sila. Ta međa interesa i sukoba Istoka i Zapada slomila se o glave tadašnjih ljudi Plava i Gusinja, odlukama Berlinskog kongresa. Đilas ovim romanom slika i dočarava život na granici između dvije sile – jedne odlazeće, Osmanske imperije, i druge rastuće, sa Zapada – rekao je Femić zaključujući da "Đilas kod nas nije ni približno tumačen, nažalost ni pročitan".

Profesor Milisav Minić je dopunio da "osim sa Lalićem, Đilasa treba tumačiti i sa Zogovićem".

Do kraja godine, RTV Mojkovac najavljuje još tri tematska predavanja o književnom opusu Milovana Đilasa, kao i simpozijum posvećen ovom značajnom autoru.