Naučna tribina "Duklja i Vatikan u XI vijeku – naučna otkrića" posvećena rezultatima istraživanja Lenke Blehove Čelebić u Apostolskom arhivu u Vatikanu održana je u Izložbenoj sali Istorijskog arhiva u Kotoru. Organizator je bio Državni arhiv Crne Gore.

Na tribini su pored Blehove Čelebić, govorili i Danilo Mrvaljević, v.d. direktora Državnog arhiva Crne Gore, Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore (HNV CG) i književnik Aleksandar Ćuković.

Mrvaljević je istakao izuzetan značaj posljednjih otkrića Blehove Čelebić u arhivima Vatikana za državu Crnu Goru. Naveo je i da Državni arhiv, kao nosilac, zajedno sa Narodnim muzejom, Nacionalnom bibliotekom "Đurđe Crnojević" i HNV, u narednom periodu planira obilježiti 960 godina odnosa Crne Gore i Vatikana kroz projekat "Crna Gora i Vatikan 1062-2023". Projekat se sastoji od izložbe i filma, a temelji se na istraživanjima Blehove Čelebić. Pomoć je pružila Ambasada Crne Gore pri Svetoj Stolici, a očekuju i podršku Ministarstva kulture i medija i Vlade Crne Gore, dodaje on.

Deković je govorio iz pozicije izdavača rezultata istraživanja Blehove Čelebić, dodajući da su s njom i dosad sarađivali na nekoliko značajnih kulturno-istorijskih projekata.

Ćuković je kazao da arhivska dokumenta koja je otkrila Blehova Čelebić osvjetljavaju dosad slabije poznatu epohu, i naučno utemeljuju tradiciju državne i diplomatske prepiske sa rimskim papama iz XI vijeka.

Blehova Čelebić je došla do dvije bule pape Aleksandra II upućene crkvenim vlastima Duklje 1062. godine, i bula pape Grgura VII upućenih kralju Mihailu Vojislavljeviću 1078. godine.

– Vatikanska dokumentacija dokazuje da je Sveta Stolica preduzimala korake za pridobijanje priobalnih krajeva već od 11. vijeka i nije odustala. Godine 1078. je papa Grgur VII poslao dukljanskom vladaru Mihajlu pismo iz kojeg proizilazi da se Mihajlo obraćao papi, kao na vrhovni ured, da je između njih postojala razmjena poslanika i pisama i da je papa dukljanskog vladara pozivao u Rim. Motivacija Svete Stolice je bila širenje zapadnog obreda. Kod dukljanskih vlada ra je, međutim, jasno kolebanje između dvaju crkava, ali motivisano isključivo politički. Vjeroispovijest vladara je određivala koji će obred nadjačati – pojasnila je Blehova Čelebić.

Ž.J.