Žiri u sastavu Aleksandar Ćuković (predsjednik), Milica Kralj i dr Radoje Femić jednoglasno je odlučio da književna nagrada "Mirko Banjević" za poeziju pripadne ravnopravno Božidaru Bobu Dendi za djelo "Boško Jugović na Grahovu polju" i Mileti Bulatoviću za "Ćutim u zabludama".

Žiri je takođe odlučio da književna nagrada "Mirko Banjević" za prozu pripadne Slavku Miliću za djelo "Puškarnice vječnosti", kao i da nagrada za prvu objavljenu knjigu pripadne Marini Koprivici za djelo "Kad čujem sebe". Datum svečanog uručenja biće naknadno objavljen.
U obrazloženju se navodi da Božidar Denda "pjesničkim lukom koji spaja dva pola – nacionalno i poetsko ishodište, uspjelo dočarava svijet koji je od pamtivijeka utisnut kao trajan biljeg, kao ožiljak i kao nezacjeliva rana u kolektivnom i ličnom biću".

- Pjesnik, filozof, esejista i politikolog, Božidar Bobo Denda višeslojnim pjesničko-istorijskim rasponom iz pjesme u pjesmu, iz ciklusa u ciklus, stihovnim narativnim obiljem zavičaja, tj. predačkim nasljeđem koje je sabralo i sabira tragizam svih naših prostora, oličen kroz sva zbirna dešavanja, kroz pjesmu bola i ponosa (kako to reče Milutin Bojić). Denda je pokazao da je Pjesnik taj koji pjeva vaskrsenje, koji slijedi i svoje duhovno biće usmjerava vrhovnom bogotražiteljskom principu.

Poezija Milete Bulatovića predstavlja svojevrsnu pobunu, autentičan krik usmjeren protiv svih zala, trvenja i zabluda savremenog svijeta.

- Svaki stih knjige "Ćutim u zabludama" zapis je o mukotrpnom traženju valjanog sabesjednika za gromoglasno ćutanje, koje bi značilo iskonsku pobunu. Bulatovićeva knjiga predstavlja adekvatan umjetnički odgovor na odlučno hrljenje ka našoj pojedinačnoj i kolektivnoj nemoći iz koje izbavljenje uskoro neće biti moguće - navodi se u obrazloženju žirija.

Za knjigu Slavka Milića "Puškarnice vječnosti", ocjenjuju da je zo niz je ulančanih priča zasnovanih na slobodarskoj težnji u borbi za slobodu naroda Crne Gore.

- I to u ne baš tako davnom vremenu, vremenu tragizma, kada je svaki pojedinac, kao i sav nacion sva svoja htjenja i vascijeli život usmjerio isključivo jednom jedinom cilju - zbacivanju tuđinskih okova i neprijateljskog zla. Iako autor kazuje usud svojih predaka Milića, u skupnom iščitavanju svaka od ovih priča preoblikuje se u romaneskno tkivo kolektiva, koje svojom složenošću vjerno odražava i iskazuje beskompromisnu odanost tlu čija se klica nepokoravanja duboko ukorijenila i razgranala kao znak vrijednosti slobode u svevremenu - navodi žiri.