Vodeći domaći istraživači Njegoševog djela okupili su se kako bi ponudili perspektive čitanja "Luče mikrokozme" i ispitaju antropološke, etičke i filozofske slojeve ovog stvaralačkog vrhunca pjesnika i vladara.
Moderator prof. dr Siniša Jelušić, vanredni član CANU, govorio je na temu "Luča kao Subjekt: Ko je Zraka sjajna ognja besmrtnoga?". On je istakao da je namjera organizatora bila da se, povodom 180 godina od nastanka, otvori interdisciplinarni dijalog o djelu koje je, kako je naglašeno, "i danas podjednako filozofski provokativno, teološki duboko i poetski izazovno".
Govoreći o Njegoševom poimanju zla i dobra, Jelušić je naglasio da je kod Njegoša "neupitno da svijet sav leži u zlu", ističući da je upravo problem zla jedno od najtežih pitanja za svaku monolitnu ontologiju. Pozivajući se na Berđajeva, dodao je da je "problem zla skandal za svaku monološku filozofiju" i da je pitanje "otkud se javilo zlo" u središtu kako Njegoševog promišljanja, tako i savremene egzistencijalističke misli.
Jelušić je ukazao i na prisustvo snažnog ontološkog dualizma kod Njegoša, povezujući ga sa gnostičkom tradicijom i neoplatonizmom, ali i suprotstavljajući ga novozavjetnom, monolitnom poimanju čovjeka. Ukazao je na to da Njegoševo "izvanredno osjećanje za zlo" proističe i iz ličnog iskustva bolesti, stradanja i svjesnosti o istorijskim tragedijama koje ga okružuju.
Akademik je postavio ključno pitanje – ko je subjekt koji u "Luči" govori pjesniku? Tumačeći stihove: "U noć, strašnom burom razječenu,/ sinu meni zraka pred očima/ i glas začuh kano glas anđela", Jelušić je ocenio da je riječ o subjektu koji posjeduje samostalnost i koji se može dovesti u vezu sa biblijskim pojmom Sofije – kosmičke mudrosti kao oblika božanskog samoobjavljivanja.
Jelušić je naglasio da Njegoševa misao, iako nije izložena u sistematskom filozofskom obliku, ostaje "metafizička misao koja je dostigla najviši mogući nivo", zbog čega Njegoš, po njegovim riječima, predstavlja "jednog od najizuzetnijih evropskih metafizičkih umova".
Predsjednice Odbora za filozofiju CANU, prof. dr Sonja Tomović Šundić, profesorka Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore, predstavila je svoje višegodišnje istraživanje filozofskih, antropoloških i metafizičkih slojeva ovog djela. Istakla je da je ovo Njegoševo pjesničko-filozofsko djelo najslojevitiji tekst cjelokupnog njegovog opusa.
Profesorka je naglasila da je svjesno odabrala da govori o antropologiji kao temeljnom okviru Njegoševog razumijevanja svijeta. Ona se fokusirala na Njegoševo promišljanje o čovjeku kao biću koje neprestano preispituje svoje porijeklo, smisao i sudbinu. Tomović Šundić je naglasila da je upravo antropološka dimenzija jedna od najdubljih u "Luči".
– Mislim da jedno od najvažnijih pitanja koje Njegoš pokreće u svojoj "Luči mikrokozmi" jeste pitanje ko je čovjek. To je dakle temeljno antropološko pitanje. Zatim, pokušava da odgonetne i ono što on misli po tim šta je to ljudska priroda − objasnila je prof. dr Sonja Tomović Šundić.
Ona je podsjetila da Njegoševo djelo ima i snažan metafizički i spoznajni karakter, te da pjesnik ne pristaje na površnost, nego uvijek traži najdublje moguće odgovore. U završnici izlaganja zaključila je da je "Njegoš čovjek velikog uma, velikih pitanja, ali i velikih odgovora koji su autentični".
Prof. dr Tomović Šundić poručila je da se Njegoševa antropologija mora čitati u širem okviru evropske intelektualne tradicije, ali i kao jedinstveni doprinos razumijevanju čovjeka u našoj kulturi.
Na stručnom skupu doc. dr Nikola Šaranović sa Univerziteta Donja Gorica održao je izlaganje pod nazivom "Koncept pravde u djelu `Luča mikrokozma`", u kojem je analizirao Njegoševo razumijevanje pravde kao temeljnog načela vaseljenskog poretka. On je isticao da je pristup djelu osjetio kao "udio svoje ruke" u Njegoševom promišljanju pravde, naglašavajući lični utisak snage lovćanskog zavjeta i nadahnuća koje je pjesnika vodilo u stvaranju. Prema njegovim riječima, Njegoš se već u prvim stihovima nebeske odiseje obraća pravdi kao uzvišenoj sili.
Šaranović je objasnio da Njegoševa pravda nije zemaljska ni ljudska kategorija, već nebeska, božanska pravda koja prožima čitavu "Luču". Po njemu, ovo djelo predstavlja "pohvalu pravdi i pokudu nepravdi", gdje su dva principa oličena u Tvorcu i palom arhanđelu, koji osporava božanske zakone i remeti ustrojstvo svijeta.
U svom osvrtu on je naglasio da u Njegoševoj viziji postoje dva zakona u čovjeku: zakon božanske pravde i trag zla koji se javlja kao posljedica pada. Čovjek može ta dva zakona "bez muke razlučiti" samo ako misli posveti Tvorcu, dok se u suprotnom adski uticaji šire nad njegovim duhom.
U zaključku izlaganja, Šaranović je istakao da samo nebeska pravda može iscijeliti zemaljsku nepravdu, te da Njegoš završava "Luču" slikom pobjede svjetlosti, vaskrsenja i spasenja.
Okrugli sto je priređen u okviru aktivnosti Odjeljenja humanističkih nauka CANU (Odbor za filozofiju) i Instituta za jezik i književnost "Petar II Petrović Njegoš". Prim. dr Srđan Zlopaša iz Psihoanalitičkog društva Srbije govoriti koji je trebalo da govori na temu o "Psihološkim aspektima Njegoševog dualizma", iako najavljen, nije prisustvovao okruglom stolu.
