Promocija, kojoj su prisustvovali brojni poklonici "Smaka", protekla je u znaku zanimljive priče, prikazivanja dijela dokumentarca i, naravno svirkom, za koju je pored Jovana Pantića, člana - pjevača grupe "Smak plus", bio zadužen i osmogodišnji Podgoričanin Vuk Peruničić, čiju je solažu burno pozdravila i podržala publika.
Autorka monografije u kojoj je obuhvaćen period od 1971. do 2023. godine jeste novinarka i arhivistkinja u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu Ksenija Đerković, kćerka bubnjara "Smaka" Slobodana Stojanovića Kepe. Promociju je moderirao Vladimir Karadžić iz podgoričke Biblioteke.
Nastanku monografije prethodila je izložba o 50 godina grupe "Smak" koju je priredila upravo Đerković. Kako je navela, tada je shvatila da obimnost i značaj arhivske građe zavređuje monografiju. U djelo je uvrstila porodičnu arhivu, fotografije, novinske članke, intervjue iz starih jugoslovenskih novina poput "Džuboksa", "Eureke", "Politike Ekspres" i drugih, kao i plakate, ulaznice sa koncerata, anegdote, tekstove pjesama sa QR kodom gdje ljubitelji "Smaka" mogu da, dok listaju ovu monografiju, slušaju njihove najpoznatije pjesme, biografije muzičara iz grupe, ali i svih onih muzičara koji su prošli u nekom momentu kroz "Smak".
– Ovo je zbornik grupe "Smak" o tome kako je tekao njihov muzički put. Zaista je jako vrijedan poklon publici jer do sada još niko nije uradio ovakvu vrstu muzičke monografije. Obično u njima budu samo fotografije ili tekstovi pjesama, ali ova je sveobuhvatna – rekla je Đerković.
Ističe da je "Smak" bila jedinstvena, neponovljiva rok grupa, koju su činili i neponovljivi pojedinci, jer su svi bili virtuozi u svom domenu. Đerković navodi da će se o njima tek pričati jer su istorijski važni za rok muziku, te vjeruje da će se o njima učiti i u školama.
Najkreativniji period grupa je doživjela 1970-ih, a najbolja, najplodnija je bila 1977. godina, s albumom "Crna dama", koji im je donio i veliku popularnost. Đerković dodaje da grupa nije uvijek išla uzlaznom putanjom, da je bilo i razlaza, i ponovnih spajanja, a da je sve to zapisano u monografiji zbog objektivnosti.
– Mislim da ljubitelji "Smaka" imaju zaista pravu sliku – ocijenila je autorka. U djelu su obrađene i 2012. kada su svirali u Areni, 2015. na Ušću, kao i još dva velika koncerta 2022. godine, baš povodom 50. godišnjice postojanja u Kragujevcu i u Čačku, kada je s njima počeo da pjeva Jovan Pantić.
Đerković kaže da je za monografijom gdje god je promovisana u regionu vladalo interesovanje i imala je dobar prijem. Čak se pojavljuju i ljudi iz inostranstva zainteresovani da je kupe. Najavila je i da će Udruženje "Smakovci" osnovati Kuću Smak, gdje bi se na jednom mjestu našlo sve vezano za ovaj bend.
Podgorička publika se uključila u razgovor postavljajući mnoštvo pitanja u vezi sa nekadašnjim i sadašnjim članovima grupe, kao i da li ima mogućnosti da ponovo održe neki veliki koncert.
O iskustvu rada u "Smaku" govorio je Pantić, napominjući da je počeo kao član tribjut benda koji je svirao pjesme "Smaka". Rekao je da je osjećao veliku odgovornost na koncertu na Ušću, jer je pjevao pred 30 hiljada ljudi. Fasciniran je smakovcima i njihovim pristupom radu, a što je potvrdila i Đerković.
– Vježbaju kao kad su bili mladi. Zato i jesu specifični jer njima je bitna samo muzika, a krajnji cilj im je izlazak na binu da budu sa svojom publikom – zaključila je Đerković.
