Likovni programi "Barskog ljetopisa" nastavljeni su otvaranjem izložbe "Njegoš – 210 godina od rođenja" u Zavičajnom muzeju - Dvorcu kralja Nikole u Baru. Postavku čine eskponati iz Narodnog muzeja Crne Gore, a izložba je već na samom početku privukla brojnu publiku, saopštavaju iz festivalske pres službe. Pojedini eskponati se prvi put javno izlažu.

Izložba obuhvata tri segmenta – umjetničke portrete Petra II Petrovića Njegoša, poznatih domaćih i međunarodnih umjetnika (A. Jovanovića, P. Počeka, P. Lubarde, I. Zonjića, Ziglera, Morgunova...), zatim radove umjetnika inspirisane Njegoševim djelom (I. Meštrović, P. Poček, V. Radauč, S. Vujović...), kao i plakete - spomenice sa Njegoševim likom koje je Njegošev muzej – Biljarda dobio povodom otvaranja 1951. godine.

Selektorka likovnog segmenta festivala dr Anastazija Miranović, izrazila je zadovoljstvo otvaranjem izložbe kojom se obilježava 210 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša i nastavlja dugogodišnja uspješna saradnja sa Narodnim muzejom Crne Gore. Po njenim riječima, "radi se o muzejskim predmetima velikana umjetnosti, kako izvanjaca tako i domicilnih autora, a kuriozitet je da su neki od njih prvi put javno izloženi".

Detalj s otvaranja izložbe o Njegošu

-foto: studio media pro

Izložbu je otvorila Isidora Kovačević, rukovoditeljka Njegoševog muzeja – Biljarde navodeći značajne činjenice iz Njegoševog života.

– Ovaj veliki mislilac je pokušavao na sve načine, od otvaranja škola, preko štampanja zbornika i nabavki knjiga, da opismenjava svoj narod. Postavio je temelje moderne države, donio u svoju kamenu Crnu Goru sve što je vidio u velikim evropskim gradovima – od štamparije, preko kase-banke, alata za kovanje novca, do dvogleda i fotografskih uređaja za ‘skidanje obraza‘, bijelih rukavica i crnih kravata - kazala je Kovačević, dodajući da je bijeg od teškog, tvrdim tradicionalizmom okovanog života u manastirskim ćelijama, Njegoš pronašao u kamenom zdanju svoje Biljarde, gdje je uz treperavu svjetlost svijeća ili katkad sjaj "Lune", pisao svoje besmrtne stihove.

Podsjetila je da je Njegošev muzej osnovan 1951, a da je konačan izgled dobio nakon zemljotresa 1979. godine, kada sprat Biljarde dobija stalnu postavku, čija koncepcija odgovara nekadašnjoj rezidenciji. Predmeti su klasifikovani u više zbirki.

Kovačević ističe da su i danas, kao i nekad, brojni umjetnici inspirisani Njegošem i njegovim djelom, naročito "Gorskim vijencem".

– Valja istaći da posebno raduje činjenica da i današnje generacije umjetnika, shodno svom, novom, čitanju-tumačenju Njegoša, ostavljaju izvanredna umjetnička djela čijim ćemo izlaganjem biti u prilici da obilježimo neki naredni jubilej - kazala je Kovačević, otvarajući izložbu.

Ž.J.