U saopštenju koje potpisuju predstavnici pet NVO i dvije građanske aktivistkinje podsjeća se da je Karadžić ratni zločinac osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Oni su podsjetili i da su 26. juna uputili inicijativu toj ustanovi da se Karadžiću oduzme nagrada za poeziju "Risto Ratković", dodijeljena ratne 1993. godine.

Radovan Karadžić uklonjen iz javne evidencije dobitnika nagrade "Risto Ratković"

"Dočekom od strane tadašnjeg rukovodstva u Crnoj Gori faktički mu je pružena politička legitimacija za ulogu u ratu u Bosni i Hercegovini", navodi se u saopštenju.

Iz grupe NVO i aktivista su kazali da žale što JU "Ratkovićeve večeri poezije" u prvom odgovoru inicijativu nije prepoznala kao svoju odgovornost i što nije donijela odluku o povlačenju nagrade prije 11. jula - obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici.

- Tek nakon drugog pisma, u kojem smo ukazali da ime Karadžića i dalje stoji na spisku laureata, uslijedila je odluka da se njegovo ime ukloni - i to bez javne komunikacije - pojasnili su iz civilnog sektora.

Ipak, kako su istakli, i takav potez smatraju važnim, jer predstavlja prvi simbolički korak ka ispravljanju greške iz 1993. godine, koja je narušila reputaciju nagrade, ime pisca Rista Ratkovića i obraz Bijelog Polja, grada koji je i u najtežim vremenima bio primjer solidarnosti i poštovanja različitosti.

- Imajući u vidu ukupni kontekst, pohvalnim ističemo i stav predsjednika Savjeta JU "Ratkovićeve večeri poezije" da ovaj proces treba biti i formalno-pravno zaokružen, te očekujemo da se što prije to zaista izvede do kraja - kazali su iz NVO.

Oni su poručili da je veoma važno da se pošalje poruka na svim nivoima da se kultura ne može stavljati u službu zločina.

- Budući da 55. Ratkovićeve večeri poezije počinju 3. septembra, pozivamo sve da posjete Bijelo Polje i isprate nešto od zanimljivog trodnevnog programa - kaže se u saopštenju.

Saopštenje su potpisale Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje, Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava i Ervina Dabižinović iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.

Demir Ličina iz Udruženja "Štrpci – Protiv zaborava" i Velija Murić iz Crnogorskog komiteta pravnika za ljudska prava takođe su potpisnici saopštenja.

Među njima su i aktiviskinje Dina Bajramspahić i Jovana Marović.