Budimir Dubak / -FOTO: LAZAR RUZIC

O iskonskom zlu u istoriji

Najnoviji roman Budimira Dubaka "Ljetopis prokletoga cara Dukljana", kojem je Matica srpske prošle godine dodijelila nagradu "Beskrajni plavi krug" za roman godine, promovisan je na Akademskoj tribini u Srpskoj kući

Roman "Ljetopis prokletoga cara Dukljana" Budimira Dubaka je izašao u okrilju Srpske književne zadruge (SKZ) iz Beograda i Književne zajednice Srpskog nacionalnog vijeća iz Podgorice. O djelu su govorili dr Duško Babić, upravnik SKZ i Nikola Marinković, glavni uredik SKZ, a na kraju se prisutnima obratio i Dubak.

Babić navodi da se Dubak uveliko oslanjao na istorijske izvore, ali i da je u tekst inkorporirao i elemente narodne fantastike, predanja, folklora, mita, legende, biblijske motive. Osnovna tema, kako ističe Babić, jest tema zla i mraka, negativnog principa, a personificirana u prokletom caru Dukljaninu.

– U najširem smislu, najširoj osnovi ovaj roman se može nazvati romanom o zlu, ili parabolom o zlu u istoriji, o vladavnini pricipa zla u istoriji. Zlo je u istoriji vječno, i prapočetno. Ono traje od početka ljudske svijesti o tome da bilježi vrijeme i događaje, ono postoji otkako postoji čovjek i svijet. I ovo je gnostičko viđenje istorije zla. Jer, gnostici su taj princip zla smatrali odvojenim od dobrog Boga. Oni su vjerovali u zlog demijurga koji je stvarao paralelni tamni svijet, i čini mi se da kod Dubaka imamo tu vrstu razumijevanja istorije, taj način gledanja na svijet i ljudsko postojanje - rekao je Babić, između ostalog. No, zaključuje Babić, iako je zlo sve opipljivije kako se bližimo našem vremenu, Dubak pokazuje da se zlo može pobijediti silom dobra, ljubavi, svjetlosti i vjere.

Sve se nepovratno mijenja u susretu sa zlom

Marinković je takođe govorio o načinu na koji Dubak u ovom romanu tretira temu i problem zla, o njegovom ospoljenju u svijetu, navodeći da je riječ o temama koje traju duže od nas, pa zato književnik koristi različite načine pripovijedanja. Istakao je i da roman ima otvoren kraj. Razlog tome leži u susretu sa zlom i njegovim spoznanjem.

– Saznanje zla je nepovratno. Kad spoznate tu istinu koju je spoznao pripovjedač u romanu, vi više ne možete živjeti na istom mjestu i na isti način. Spoznajući istinu i njegov život je nepovratno promijenjen - kaže Marinković.

Obraćajući se prisutnima Dubak je istakao da ga legenda o zlom caru Dukljanu fascinira i plaši još od djetinjstva, izazivajući egzistencijalnu jezu od nečeg arhetipskog. Vremenom, dodaje on, uviđa da Dukljan zaista jeste oličenje neuništivog zla u istoriji, koji mijenja oblike i vremena u kojima se pojavljuje.

– Mi smo u Crnoj Gori imali posla i imamo posla sa tim strašnim zlom, carem tame kako ga naziva Vuk Karadžić, koji je više puta u istoriji dovodio naš narod do propasti, tragedije, krvoprolića, bratoubistva. Pokušao sam da ga iz ovog plana mitološkog lociram u istoriju - rekao je Dubak. No, ističe on, njegov roman je knjiga optimizma, jer se pokazuje da zlo ne može pobijediti dobro, ne može satana pobijediti Boga. Napominje da je knjigu dugo pisao, i da se ovom temom bavio i ranije.

– Ovu knjigu sam dugo pisao jer sam smatrao da sam dužan kao srpski pisac iz Crne Gore da ispričam ovu priču koja je neispričiva, nedopričiva. Ovo su fragmetni o zlu, ali i o trijumfu dobra - rekao je Dubak, dodajući da želi da nastavi pisati protiv tame.

Promociju je moderirao novinar Dragan Alorić.