Potreba za organizovanjem konferencije s obzirom na broj digitalizovanih sala u Crnoj Gori, prema riječima Aleksandre Božović, direktorice FCCG, dio je strateškog plana ove ustanove, a kako bi se u Crnoj Gori osnažio domaći film, i razvila nova publika. Zato su, dodaje, početkom marta, pokrenuli i projekat "Ponovo radi bioskop: Savremeni crnogorski film 2017-2023. Ideja da se donese Odluka o osnivanju Mreže kinoprikazivača Crne Gore proistekla je iz potrebe razvoja prikazivačke djelatnosti kao osnove za razvoj publike.
– FCCG u partnerstvu sa Ministarstvom kulture i medija i lokalnim samoupravama uložio je i ulagaće značajna sredstva za stvaranje što boljih uslova za rad digitalizovanih bioskopa. Zakonom o kinematografiji je definisano da je kinematografija djelatnost od javnog interesa. Ipak, neohodnost osnivanja Mreže koja bi se bavila upravo ovim pitanjima nametnula se posljednjih godina kada je posle dugog niza godina uspješno digitalizovano 10 bioskopa u Crnoj Gori. Naš cilj je da u svakom gradu radi bioskop po najsavremenijim standardima. U svim gradovima u kojima još uvijek nema uslova za digitalizaciju ili ona nije završena FCCG će kao i do sada slati svoj putujući bioskop, kako bi publika i u ovim opštinama mogla da gleda filmove. Inicijativa mojkovačkog CZK je od izuzetne važnosti budući da je ovdje digitalizovana prva bioskopska sala, te da je ovo grad sa jednom od dvije najstarije filmske manifestacije u Crnoj Gori "Mojkovačkom filmskom jeseni" – kazala je Božović.
Formiranje Mreže, kako je kazala Ana Lazarević, predsjednica udruženja, važan je korak ka unaprjeđenju i razvoju kinoprikazivača i kinoprikazivačke djelatnosti.
– Ciljevi Mreže kinoprikazivača su upoznavanje i povezivanje članova mreže prvi put u istoriji crnogorske kinematografije, razmjena iskustava, primjera dobre prakse, razmatranje zajedničkih problema, donošenje odluka koje će osnažiti, kako samu Mrežu, tako i njen uticaj u zemlji i regionu. Tehnološki izazovi, suočavanje sa smanjenjem broja publike u bioskopima, privlačenje nove publike, promjene navika gledalaca, filmska piraterija, finasiranje, samo su neki od izazova. Činjenica jeste da to mogu biti prepreke, ali ćemo tome pristupiti kao prilici za inovacije i razvoj novih poslovnih modela. Imperativ je da domaći film mora da bude vidljiviji, a da bi se to postiglo neophodno je pokrenuti i inicijative za razvoj nove publike i povećanje gledanosti u bioskopima – rekla je Lazarević.
Udruženje će, dodaje Lazarević, podsticati i razvijati brojne oblike aktivnosti svojih članova u cilju jačanja i razvoja organizacionih, programskih i tehničkih kapaciteta kinoprikazivača. Takođe, pomagaće zaintereosvanima da dođu do sredstava iz evropskih fondova, pa će u narednom periodu organizovati i radionice za pisanje projekata, edukativne programe za programiranje za filmske urednike, kao i radionice edukacije za kinooperatere za rukovođenje savremenom digitalnom opremom za prikazivanje filmova. Programska koncepcija Mreže zasnivaće se na umjetničkoj relevantnosti i svijesti o obrazovnoj funkciji kulturnih institucija, njihovoj odgovornosti za razvoj cjelokupnog kulturnog polja u kojem je neophodno da budu otvoreni prema potrebama zajednica, navela je Lazarević.
Osnivanje Mreže kinoprikazivaža, kako je ocijenila potpredsjednica Katarina Jovanović, predstavlja veliki korak za kinoprikazivačku djelatnost.
– Očekujem da će Mreža postati platforma za razmjenu ideja, resursa i iskustava među kinoprikazivačima i filmskim profesionalcima u našoj zemlji. Vjerujem da ćemo zajedničkim snagama uspjeti da podignemo filmsku industriju na viši nivo i doprinesemo kulturnom razvoju Crne Gore - rekla je Jovanović. Navela je i da je sjedište Mreže locirano u Mojkovcu, što predstavlja važan korak ka decentralizaciji kulturnih aktivnosti u Crnoj Gori.
