Veče je održano na budvanskom Trgu ispod Citadele u Starom gradu, a o Simeonovom djelu govorili su direktor festivala Radomir Uljarević i makedonski pisac i diplomata Jordan Plevneš. Stihove na francuskom govorio je Žan-Pjer Simeon, a u prevodu na naš jezik poeziju je čitao reditelj Goran Bjelanović.
Uljarević se detaljnije osvrnuo na Simeonov esej "Poezija će spasiti svijet", navodeći da se više ne postavlja pitanje da li poezija može spasiti svijet, jer je ona to već učinila. "Ma koliko zastrašujuće izgledao ovaj svijet, on je mnogo bolji nego što bi bio da nije bilo poezije", nastavio je Uljarević, napominjući da je poezija pomogla da se svijet ne stropošta u bezdan. Jer, poezija je djelatna od Homera do danas, kaže Uljarević, dodajući da "Simeonova poezija predstavlja vezivno tkivo u tom lancu na kom opstaje svijet, na kom opstaje bolja strana svijeta".
– Eto simeonovskog odgovora na ono helderlinovsko pitanje čemu poezija u oskudno vrijeme. Taj esej Žan-Pjer Simeona ostavlja kao jedinu alternativu mogućnost da se svijet okrene poeziji. Jer poezija je kvasac boljeg svijeta, u poeziji je klica dobra, poezija je ono biblijsko zrno koje ako padne na plodno tle, odnosno našu dušu, ona onda mnogo roda rodi. Poezija je, kaže Simeon, sinonim svojevrsnog svjetskog poduhvata - istakao je Uljarević.
Plevneš naglasio je da poezija francuskog pjesnika donosi odgovor na kamijevsko pitanje otvoreno u eseju "Budućnost tragedije u svijetu".
– Alber Kami je govorio u tome da je u antičkim vremenima vladala tragedija bogova, zatim od srednjovjekovlja do Šekspira – dijabolička tragedija đavola i za vrijeme 20. stoljeća – tragedija čovjeka, a da će poslije toga vladati tragedija samoće. Ja mislim da je u toj pjesničkoj samoći Simeon napisao desetak pjesničkih knjiga i drama koje su u vrhu svjetske poezije i dramskog pisma. Ali, ono što je uradio kao umjetnički direktor Festivala "Pjesničko proljeće" u Francuskoj, to je prava duhovna revolucija u jednoj zemlji gdje je po svim gradovima i malim mjestima tokom godine proslavljao vječnost poezije koja je tu, kako je rekao grčki pjesnik Odiseas Elitis, da koriguje greške bogova. Greške su toliko prisutne na svim meridijanima da treba da se napiše još hiljada i miliona stihova da bi se korigovao svijet u kojem živimo - kazao je Plevneš.
U okviru večeri, direktorica Narodne biblioteke "Miroslav Luketić" Budva, Mila Baljević uručila je Simeonu zahvalnicu i zlatnik sa likom Svetog Vasilija Ostroškog.
Programu je prisustvovao i princ Nikola Petrović, a moderatorka večeri bila je Stanka Rađenović Stanojević.
Žan-Pjer Simeon je jedan od vodećih savremenih pjesnika, romanopisac, dramatičar, kritičar i prevodilac, čije stvaralaštvo obuhvata širok spektar književnih formi i duboko promišljanje o ulozi poezije u društvu. Njegov rad karakteriše snažna posvećenost poeziji kao obliku otpora konformizmu, kao i istraživanje jezika kao sredstva za dublje razumijevanje stvarnosti i ljudskog iskustva.
