Dobrodošlicu je učesnicima skupa poželio dr Radenko Šćekić, direktor Istorijskog instituta, a potom se prisutnima obratio Novica Đurić, predsjednik UKCG.
Kako je naveo Đurić, Radulović ne samo da je pjesnik, već i esejista, kritičar, jednom riječju duhovni tragalac.
– Radulovićevo stvaralaštvo se već decenijama utemeljuje kao osoben i prepoznatljiv glas u savremenoj književnosti. Riječ je o autoru čiji poetski izraz duboko uranja u kulturno, duhovno i jezičko nasljeđe našeg naroda, i istovremeno ga približava u savremeni književni čin visoke estetske vrijednosti - rekao je Đurić.
Akademik CANU prof. dr Nenad Vuković naveo je da je Radulovićeva poezija pisana na Vukom jeziku, a koja je prevedena na skoro 30 svjetskih jezika. Ujedno, da je to reprezentativna poezija, koja je ne reprezentuje samo autora, već i Crnu Goru, nas kao narod i naš jezik. Istakao je i da je riječ o poeziji koja se ne piše već koja se živi, odnosno da je Radulovićeva poezija cjelovita, i koja će preživjeti jer je njena čar sadržana u njenoj apsolutnoj samosvojnosti.
– Radulovićevo stvaralaštvo je iznad svega umjetnost, iznad svega poezija, znači - pjesma - zaključio je Vuković.
Prisutnima se potom obratio Drago Vučinić, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada.
Književnik Budimir Dubak prisjetio se da je bio recenzent Radulovićeve prve zbirke poezije.
– Svakom narednom pjesničkom knjigom Radulović se potvrđivao kao istaknuti predstavnik novijeg talasa srpske poezije. Moderan u izrazu, u emociji raznovrstan i radoznao, istovremeno na jedan osoben način vezan za tradiciju i istoriju svog naroda, Radulović oživljava davno minule događaje i ljude - rekao je Dubak, između ostalog, fokusirajući se kasnije na Radulovićevu posljednju zbirku pjesama "Otkup".
Književnik Milutin Mićović istakao je da je riječ o izrazitom lirskom pjesniku, koji je svoj rad upodobio biću jezika i poeuije, odnosno koji je uspio da rastvori svoje pjesničko ja dajući tako širi prostor samoj poeziji.
Prof. dr Sonja Tomović Šundić istakla je da je Radulović istinski, punokrvni pjesnik, koji je stvorio čarobni svijet koji pulsira jedinstvenim duhom.
– Od prvih zbirki do posljednjih pjesničkih uzleta, od njegove primjene tradicionalnih postupaka stvaranja do modernističke i postmodernističke poetike, Radulović je označio taj najdivniji spoj između tradicionalnog i modernog, lirskog i epskog i dramskog, on je sinteza koja u svoju poeziju uliva različita stremljenja - rekla je Tomović Šundić, navodeći da se Radulovićevo stvaralaštvo nalazi na njegoševskom tragu, odnosno oblikovanja svijeta u jeziku. Kao posebne vrijednosti Radulovićevog izraza ona ističe slikovnost i misaonost jezika, ali i njegov kosmpolitizam, a što ga svrstava u naše najznačajnije pjesnike 20. i 21. vijeka.
Prof. dr Tanja Burzanović govorila je o Radulovićevim vezama s književnošću i umjetnošću Indije, a učestovavala je i kao prevodilac. Naime, prevela je obraćanje indijskog pjesnika i kritičara mr Šridara Šarkara, koji je istakao kvalitet ove poezije koji se naročito ogleda u njenoj slikovnosti.
Prof. dr Drago Perović na početku izlaganja naglasio je razuđenost tematskog okvira Radulovićeve poezije, poredeći je u simboličkoj ravni s razbuđujućim razvigorcem.
– Svaka njegova pjesma otvara mnoštvo horizonata i svaka je lagano-burni jezički razgvigorac, gdje pjesnički pelcovana riječ postaje mnogo više slovesnija nego što inače jeste - rekao je Perović između ostalog, a koji se najviše fokusirao na njegovu zbirku "Otkup". U ovoj zbirci, dodaje, pjesnik uspjelo opjevava tektonske ploče koje su pukle u nama i koje potresaju našu čovječnost.
Dr Ljubica Rajkić, pjesnikinja i prevodilac iz Rumunije ovom prilikom govorila je o visokom mjestu koje Radulovićeva poezija zauzima u toj zemlji i kod tamošnjih čitalaca.
Akademik CANU prof. dr Siniša Jelušić, takođe je govorio o likovnosti prisutnoj u Radulovićevoj poeziji, njegovoj leksici., ali i kao predmetu njegove poezije i esejistike.
Prva sesija simpozijuma završena je izlaganjem prof. dr Dragana Prola. Na simpozijumu su govorili ili će dostaviti radove: akademik MSA prof. dr Radmilo Marojević, prof. dr Lidija Tomić, prof. dr Saša Radojičić, mr Srba Ignjatović, prof. dr Radoje Golović, mr Nikoleta Rusoti Babić, Kleopatra Liberi, Zoran Kostić i dr Radoje Femić.
