Povodom 50 godina od smrti velikog likovnog umjetnika Petra Lubarde (Ljubotinj, 1907 – Beograd, 1974) Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) organizovala je izložbu njegovih radova koja je otvorena preksinoć. Izložba naslovljena "Petar Lubarda, dva povratka kući" može se do kraja decembra pogledati u Galeriji CANU.

Istoričar umjetnosti mr Petar Ćuković, autor ove postavke, govoreći na otvaranju, naglasio je da je sve što je vezano za ime Petra Lubarde značajno za crnogorsku kulturu. Napomenuo je i da izložba nema obim i izgled koji je on planirao jer nije uspio od nekih institucija da dobije neke Lubardine radove. Tako se na ovoj postavci mogu vidjeti Lubardina djela iz Narodnog muzeja Crne Gore i Muzeja i galerija Podgorice. Naveo je i da izložbu naslovio "Petar Lubarda, dva povratka kući", jer u posljednje vrijeme ima tumačenja koja Lubardin period iz vremena njegovog povratka na Cetinje nakon Drugog svjetskog rata doživljavaju kao nešto što je zavisilo od ambijenta. Kako kaže Ćuković - to nije tačno. Jer, ističe Ćuković, sve što je Lubarda radio, i prije i poslije rata u Crnoj Gori, zavisilo je od koncepata složenih u njegovoj glavi.

– Dakle, isti oni prizori koji su slikani na jedan način prije rata, slikani su na drugi način poslije rata, a te promjene zavisile su od koncepata koje je Lubarda sam složio u glavi razmišljajući šta je slikarstvo, i šta je istina u slikarstvu, da upotijebim izraz koji se vezuje za Sezana i njegove opservacije. Za tom istinom cijelog života je tragao i naš Petar Lubarda i to je teško osporiti - rekao je Ćuković, naglašavajući - "Lubarda je čovjek 20. vijeka".

Ćuković ističe i da je Lubarda najveća postignuća ostvario upravo po povratku kući iz Beograda i Pariza, na Cetinje, i prije i poslije Drugog svjetskog rata.

– I to je logično. Srođen sa sredinom i ambijentom i kulturom u kojoj je ponikao i porastao on je napravio svoja najbolja djela - kaže Ćuković. Napominje da jeste moguće razlikovati prijeratno i poslijeratno Lubardino slikarstvo, ali nije moguće poreći zaokret koji je napravio 1947. godine naslikavši prvu "Kamenu pučinu", a koja je sada u vlasništvu Marine Abramović, i od koje počinje poslijeratni nastavak geneze nastanka slike "Noć u Crnoj Gori", koja je apsolutno remek-djelo. Istakao je da Lubarda nikada nije prestajao da radi ono što je osjećao kao svoj poziv, "poziv slikara i nekog ko treba da otkrije tajnu slikarstva, i šta je fenomen slikarstva". Odnosno, pojasnio je Ćuković, na hajdegerovski način je pokušao da objasni šta je biće slikarstva.

– Iz Lubardinog razmišljanja proizašle su najznačanije slike koje je ikad ijedan naš umjetnik napravio. Tom velikom djelu i neobičnoj sudbini se poklanjam - rekao je Ćuković.

Izložbu je otvorio akademik Žarko Mirković, potpredsjednik CANU, kojoj su pored zvanica prisustvovali i članovi porodice Lubarda. Navodeći da iako po obimu nije velika izložba, ona je ipak još jedan vrijedan doprinos tumačenju Lubardinog stvaralaštva i izraz dubokog poštovanja.