<p>Književno veče Bata Krkovića u hramu</p>

Književno veče Bata Krkovića u hramu / FOTO: Bato Krković

Pouzdani čuvar folklorne građe

Povodom 50 godina književnog stvaralaštva, Branko Bato Krković je priredio književno veče u Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici.

O njemu i njegovom djelu govorio je protojerej Predrag Šćepanović, a obraćanje prof. dr Budimira Aleksića, koji je bio spriječen da prisustvuje događaju, pročitao je Žarko Bojić.

- Bato Krković je poznat našoj kulturnoj i književnoj javnosti, jer već decenijama predstavlja jednog od najaktivnijih baštinika našeg folklornog nasleđa, i najistaknutijih čuvara i promotera naše narodne tradicije. Potekao i duhovno formiran na izvoru bogatog srpskog epskog stvaralaštva, u istorijskim Ljevištima, slavnom uskočkom zbjegu i kolijevci velikih ljudi i junaka, Bato Krković kao da je predodređen da čuva našu duhovnu baštinu i tradicijsku kulturu. Bato Krković je izuzetno plodan i raznovrstan stvaralac. Pored velikog broja epskih pjesama „na narodnu“, autor je i takozvanih kratkih formi – aforizama, epigrama, epitafa, a sakupljač je anegdota i arhaičnih riječi - zapisao je prof. dr Budimir Aleksić.

On je ocijenio da je Krković jedan od najistaknutijih savremenih stvaralaca novije srpske epike, slijedeći u tom pogledu poetsku i kreativnu nit svog zemljaka i pjesničkog učitelja – Radovana Bećirovića Trebješkog.

Junake i događaje sačuvao od zaborava

Protojerej Predrag Šćepanović je istakao da je Branko Bato Krković rođen 1947. godine u selu Ljevišta, starim Uskocima, u Gornjoj Morači.

- Krković je sveslovenski pjesnik koji 50 godina svojom epskom poezijom opjevava mnoge istorijske vitezove, junake i događaje da ih sačuva od zaborava i ostavi za trajno sjećanje. Rođen je u Ljevištima gdje je rođen i bard epske poezije, hadži Radovan Bećirović Trebješki. Čuvar je tradicije srpskog naroda, srpskog jezika, ćiriličnog pisma, vjernik čija duša zrači svetosavskom vjerom...- rekao je, između ostalog, Šćepanović.

- Poput ovog velikog epskog barda, i Bato Krković je opjevao ne samo događaje i ličnosti iz naše istorije, nego i svoje istaknute savremenike. U tom smislu treba ukazati na njegovu knjigu „Epski pjesnici i guslari“ u kojoj je opjevao i otrgao od zaborava stvaraoce naše hroničarske epske poezije, kao i guslare koji su te pjesme izvodili uz strune gusala. Izuzetno je značajna i njegova leksikografska djelatnost. On je prikupio i obradio narodne riječi i izraze i objedinio ih u knjizi „Rječnik srpskih arhaičnih riječi“, obima preko 300 stranica, koja predstavlja dragocjeno svjedočanstvo bogatstva srpskog narodnog jezika. Autor je fenomenalnog osjećanja za jezik i kulturno nasleđe, s razvijenom istorijskom sviješću i moralnim sluhom u ovim, kako bi Ivo Andrić rekao, „poremećenim vremenima“, u kojima je došlo do erozije morala i do dezavuisanja svih tradicionalnih vrlina i vrijednosti - ocijenio je prof. dr Aleksić. Krković je sa Perom Vujotićem objavio knjigu „Moskva je duša moje duše“, gdje je znalački odabrao književne tekstove koji svjedoče o ljubavi Crnogoraca prema Rusiji i ruskom narodu, i u kojima dolazi do izražaja oduševljenje tom prostranom slovenskom zemljom.

- Imajući sve navedeno u vidu, možemo zaključiti da je Bato Krković pouzdani čuvar naše folklorne građe, narodnih vjerovanja i predanja, anegdota i izreka, formula i formulaičnih izraza. Treba mu odati priznanje za njegov predan i posvećen kulturni i nacionalni rad, koji je svake hvale vrijedan - zaključio je Aleksić.

Program je vodio hadži Ljubislav Bjelić, u umjetničkom dijelu su učestvovali guslari Željko Bugarin, Isak Simićević, Milenko Kalezić, Ranko Bojić koji su iz strune gusala pjevali Krkovićeve stihove. Program je dopunila Rosa Džudović pjesmom o Kosovu.

Redovan učesnik Drinskih književnih susreta

- Već duži period sarađujem sa Udruženjem književnika i drugih stvaralaca „Sjeverac“, iz Podgorice, Milovanom Mišom Kuburovićem, Brankom Batom Krkovićem i Žarkom Bojićem, koji su redovni učesnici Drinskih književnih susreta, gdje su zapaženi kao veliki rodoljubi i branioci Srpstva. Dosad smo štampali pet Krkovićevih knjiga - istakao je Dejan Spasojević, direktor „ASoglas izdavaštva“, iz Zvornika.

On je podsjetio da je u toku konkurs za 8. Drinske susrete, i pozvao autore da učestvuju.