Naučna tribina Crnogorske akademije nauka i umjetnosti ugostila je juče prof. dr Veljka Milutinovića, inostranog člana CANU. Dr Milutinović je održao predavanje na temu "Superkompjuteri na bazi protoka podataka za velike količine podataka i visoko iterativne algoritme: nova paradigma za ubrzavanje koda". Uvodnik u predavanje dao je akademik Predrag Miranović, koji je govorio o Milutinovićevoj profesionalnoj biografiji i nekim od najznačajnijih naučnih istraživanja, kao i rezultatima na polju elektrotehnike i informatike koje je ovaj naučnik ostvario.
Milutinović je predavanje održao pet godina nakon što je dobio članstvo u CANU, i kako je istakao predstavlja mu izuzetnu čast što je član ove najviše naučne državne institucije Crne Gore u kojoj su njegovi korijeni. Odao je priznanje Oskaru Menceru, njegovom bivšem studentu, sada članu Evropske akademije, a koji je implementirao mnoge njegove teorijske postulate objavljene u radovima, i tako sve te inovacije nijesu ostale na papiru i predavanjima, već su dobile svoj drugi život u konkretnim uređajima koji mogu da rješavaju konkretne probleme.
– Osnovno je pitanje kako treba da izgleda super-kompjuter na jednom jedinom čipu, koji je u stanju da odrađuje poslove vezane za ogromne količine podataka, a u vezi sa algoritmima koji su visoko iterativni i gdje se jezgro algoritama ponavlja zilionima puta - rekao je dr Milutinović. Dodao je da će zato govoriti o jednoj drugačijoj paradigmi u računarstvu od one kojom se sada masovno služimo, koja je u masovnom opticaju. Kako je rekao, računari kojima se danas svi služimo spadaju u kategoriju Control Flow, što znači da kada programiramo sa svojim programom mikro kontrolišemo tok podataka kroz hanter, i da u jednoj jedinoj mašinskoj naredbi zna da bude i do 12 komunikacija na daljinu. Kako ističe, to nije ništa ako komunikacija ne košta, ali ako je suprotno, ako košta puno, tu nastaje problem - kaže dr Milutinović.
Zato je, dodaje odlučio da priča o Data Flow paradigmi.
– Osnovna osobina Data Flow paradigme kada programirate jeste da kada programirate formirate kanale kroz hardver, s idejom da podaci dođu na ulaze tih kanala, gdje brzo projure kroz te kanale, i vi na izlazu dobijete rezultat puno brže i sa puno manje potrošene energije, i sve to sa kutijama ("kućištima") koja su puno manje zapremine, a daju puno veću preciznost. I to je suština paradigme Data Flow - da program više ne kontroliše tok podatka, nego samo "kopa" kanale kroz hardver - objasnio je dr Milutinović.
On dodaje da se onda pitate ko pomjera podatke, a odgovor je da "podatke pomjera razlika u naponu između ulaza i izlaza", pojasnio je dr Milutinović, osnovu ovog sistema - paradigme.
Dr Milutinović je tokom predavanja naveo i niz primjera sada već konkrentne primjene Data Flow paradigme u svakodnevnom životu.
Ž.J.
Коментари (0)
Оставите свој коментар