Rođen 1935. godine na Cetinju, Đurić je odrastao u porodici s bogatom umjetničkom tradicijom. Njegov višestruki talenat prepoznat je još u djetinjstvu, kada je započeo školovanje u Filmskoj školi u Zagrebu, radeći na filmskim projektima poput „Bakonja fra Brne“ i „Plavi devet“. Nakon što ga je inspirisala zagrebačka umjetnička scena, završio je čuvenu Umjetničku školu u Herceg Novom, zatim Pedagošku akademiju i Kulturološki fakultet.
Kao grafički i prvi crnogorski industrijski dizajner, ostavio je neizbrisiv trag radeći u Elektroindustriji „Obod“, gdje je radio na kreiranju mnogih Obodovih proizvoda i inoviranju detalja postojećog dizajna. Godine 1967. napravio je prvu knjigu grafičkih standarda vizuelnog i korporativnog identiteta i logotipa elektroindustrije Obod. Njegov značaj se ogleda i u ulozi rukovodioca Likovnog salona „13. novembar“ na Cetinju, koji je pod njegovim vodstvom postao jedan od najvažnijih jugoslovenskih likovnih salona.
Đurić je služio i kao gradonačelnik Cetinja od 1984. do 1989. godine, predvodeći obnovu istorijskog jezgra grada. Nakon toga imenovan je za predsjednika SSRN Cetinja (Socijalistički savez radnog naroda). U tom periodu uspjelo se obnoviti i revitalizovati oko 135 većih i manjih spomenika kulture. Bio je jedan od ključnih inicijatora osnivanja Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju.
Njegov stvaralački opus obuhvata 12 samostalnih i preko 220 grupnih izložbi u zemlji, te 45 u inostranstvu, uključujući izložbe u Rimu, Parizu, Moskvi i Kairu. Dobitnik je prestižnih priznanja poput Trinaestojulske nagrade, Ordena Republike, Trinaestonovembarske nagrade i Povelje „Ivan Crnojević“, a odlukom Vlade Crne Gore imenovan je za istaknutog crnogrskog kulturnog stvaraoca. Đurić je takođe uvršten u knjigu milenijumskog izbora „Uspješni umjetnici i dizajneri dvadesetog vijeka“ po izboru Internacionalnog bibliografskog centra u Kembridžu.
Njegova djela nalaze se u muzejima, galerijama i privatnim kolekcijama širom svijeta. Javnosti se literarno predstavio svojim knjigama: Dado Đurić Fragmenti iz života i Cetinjske šaljive priče, u šest knjiga.
Slobodan Puro Đurić ostavlja iza sebe svoju suprugu Vidu, troje djece – Anu, Maju i Mirka, te unučad i praunuke. Sahrana će se obaviti u ponedjeljak, 20. januara, u 14 sati na Starom groblju na Cetinju. Komemorativna sjednica će se održati u utorak, 21. januara, u 11h u sali Skupštine Prijestonice Cetinje.
