Muzej savremene umjetnosti Crne Gore baštinik je nasljeđa nekadašnje Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja "Josip Broz Tito" koja je svojevremeno egzistirala u Titogradu od 1981. do 1995. u Podgorici. I upravo u tom "prostoru" između Titograda i Podgorice ostali su sačuvani tragovi nekadašnje Jugoslavije koja je bila jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, koji za razliku od svog osnivača i dalje egzistira. No, ne u kapacitetu kao kada je osnovan. Jer, čini se da je imperijalni i neoliberalno postavljeni kapitalizam odnio prevagu nad principima nesvrstanosti - miroljubivom koegzistencijom.
Neki od materijalnih tragova Pokreta nesvrstanih i konekcija s Jugoslavijom, a koje baštini MSUCG, jesu i umjetnički predmeti iz Zbirke umjetnosti nesvrstanih zemalja, kao i dokumentacija koja je nastala u to vrijeme. Napomenimo, ova umjetnička kolekcija ima 800 umjetničkih djela, iz šest zemalja nesvrstanih. I upravo to je baza postavke izložbe "Arhive, skice i povezivanja - Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja" koja se do 1. februara može pogledati u Galeriji MSUCG. Tome su dodati i radovi savremenih umjetnika iz Cerne Gore i regiona.
Kustoskinje postavke su Anita Ćulafić, Marina Čelebić, Nada Baković i Natalija Vujošević. Ujedno, izložba se može posmatrati i kao svojevrsna rekapitulacija kustosko-istraživačkog projekta koji su njih četiri koncipirale i sprovode od 2021. godine. Odnosno, pokrenut je istraživački program, ostvaren značajan broj međunarodnih saradnji i realizovane brojne izložbe i edukativni projekti. U okviru dijaloga sa umjetnicima razvijene su nove produkcije zasnovane na istraživanju arhive Galerije, kao i kontinuitet poklona koji je izgradio fond nekadašnje Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja "Josip Broz Tito". Inicijativom članica Laboratorije pokrenut je i postupak proglašenja Zbirke umjetnosti nesvrstanih zemalja pokretnim kulturnim dobrom od nacionalnog značaja.
Kako kaže Vujošević, ovo je jedinstvena kolekcija u svijetu, a oslikava tadašnju zvaničnu politiku Jugoslavije, politiku nesvrstanosti, napominjući da je to danas izuzetno aktuelna tema. Kolekcija je, dodaje, nakon 1995. sistemski zapostavljana i marginalizovana. Galerija nesvrstanih bila jedna od najsjajnijih institucija kulture koje je Crna Gora imala, a što se potvrđuje i interesovanjem umjetnika i kustosa iz inostranstva danas za ovu Zbirku.
– Kada govorimo o ideji solidarnosti, nesvrstanosti, naravno i antikolonijalizma, antiimperijalizma, koji se bili u srcu pokreta, mi ne govorimo o samom pokretu nesvrstanih, već o samoj ideji koja je jako važna i aktuelna danas u kontekstu svijeta koji se ubrzano mijenja, i naročito dijela politike, koja se, pred našim očima, kreće u smjeru ponovnog imperijalnog napada kojem svijet svjedoči svakog dana - kaže Vujošević.
Kustoskinja je još jednom napomenula da govoreći o nesvrstanosti na prvom mjestu govorimo o principu mirne koegzistencije, nemiješanja, nenapadanja, borbe protiv kolonijalizma i imperijalizma, i uvažavanju nejednakosti i aktivaciji moći na nenasilan način. Ističe i da je ova ideja u suprotosti sa vladajućim binarnim rasporedom moći u svijetu, kao i nacističkim idejama, kapitalističkim sistemom, a koji uništavaju svijet.
Dodaje i da izložba ne govori o savremenom Pokretu nesvrstanosti, već više o potencijalu te ideje, kao i solidarnosti i prijateljstvu koje se nekad njegovalo, a koji su ustuknuli pred neoliberalnim kapitalizmom.
