Kako je navedeno tokom promocije „Crnogorske rapsodije” za ovaj naziv tetralogije opredijelili su se jer je i sam Lalić svojevremeno na njemu insistirao. Takođe, tema ovih romana za osnovu i potku ima realna istorijska zbivanja u Crnoj Gori, od 1905. do 1942. godine, što od njih čini i svojevrsnu društvenu, kulturnu i istorijsku književnu rapsodiju Crne Gore. I to rapsodiju u kojoj Lalić, u svojoj analitičko-kritičarskoj fazi, pokušava kroz književnost odgonetnuti izvore i razloge za mnoge realne probleme - korijene podjela, prisutnih i nekad i sada.

Kako je navela Bojana Obradović, koja je s počivšim akademikom CANU Radomirom Ivanovićem sarađivala na projektu vezanom za M. Lalića, pisac je govorio da bi od svega onog što je pisao volio da stvori samo jedno djelo, a to je možda najviše došlo do izražaja i ostvareno u ova četiri romana. Lalić je, dodaje ona, u intervjuu NIN-u 1974. godine istakao da želi da u jednom ciklusu pruži panoramu o razvitku crnogorskog društva u 20. vijeku, "to je bio period kada je crnogorski čovjek krvario i u ratu i u miru" govorio je Lalić, dodajući da će "Crnogorska rapsodija" obuhvatiti nekoliko romana, a "Ratna sreća" biće prvi u nizu. Ona je podsjetila i da glavni junak Lalićevog romana navodi da je ta njegova "ispovijest" - "tendenciozno usmjerena rapsodija", a da on sam, u duhu antičkog rapsoda upoređuje prošlo sa sadašnjim u cilju otkrivanja budućeg. Lalić smatra da se istorija ponavlja, i pritom primjećuje da crnogorski čovjek ne uči na greškama, dodaje ona.

Obradović, Deletić Milačić, Radulović i Novović promovisali Lalićevu tetralogiju

-foto: živana janjušević

– Lalić ističe da mu je namjera da prikaže panoramu Crne Gore u 20. vijeku i da to radi s ciljem da otkrije istinu, ali ne bilo koju, nego književnu. Problematizovao je istinu, i mit, etnologiju, psihologiju u cilju sukobljavanja horizonta sadašnjosti i prošlosti da bi se dobila slika u kojoj se ogleda Crna Gora. I zaista, ovo je djelo koje je vrijedno u crnogorskoj literaturi, što je dokazala i kritika, i možemo biti ponosni na to, jer ono pruža sliku Crne Gore kroz jedan dug vremenski period na jedan drugačiji način koji je prisutan u prvoj fazi njegovog stvaralaštva - rekla je Obradović, između ostalog.

Pored nje govorili su i Radule Novović, glavni i odgovorni urednik ZUNS-a i prof. Andrijana Deletić Milačić, a predstavljanje je stručno moderirala Valentina Radulović. Tokom večeri publika je imala priliku da čuje dijelove iz Lalićevih intervjua koje je davao za novine i televiziju.