"Snaga slike" naziv je izložbe radova uvaženog slikara Branka Filipovića Fila (Cetinje, 27.6. 1924 – Beograd, 7.11.1997) iz Crne Gore, čije djelovanje je bilo cijenjeno i van granica nekadašnje Jugoslavije. Izložba Filipovićevih slika u Galeriji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) može se pogledati do sredine januara 2025. godine. CANU ovom izložbom obilježava 100. godišnjicu rođenja Filipovića, svog nekadašnjeg člana.

Kustoskinja postavke, istoričarka umjetnosti mr Milica Bezmarević navela je da postavku čine Filipovićeva djela koja su im za ovu priliku ustupljena iz crnogorskih ustanova i institucija. Navodi da je Filipović, koji je prve slikarske korake učinio u rodnoj Crnoj Gori, potom razvijajući karijeru u Beogradu, izlažući u nekadašnjim jugoslovenskim centrima i evropskim metropolama, bio jedan od prvih protagonista enformela na ovim prostorima. Filipović se, naglašava ona, znatno prije formalne pojave enformela, bavio ispitivanjem materije, njenim postulatima, formalnim i semantičkim sadržajima.

– Suštinski, Filo je zapravo više intuitivno i izolovano sam tragao po polju slike, gradeći svoje snažno i autonomno slikarstvo sa osobinama enformela, koje će, u svom daljem umjetničkom rastu i sazrijevanju, razvijati ka asocijativnom i apstraktnom pejzažu, upravo na temelju sinteze svojih prethodnih tematskih memorija i apsolutne radikalizacije svog sopstvenog slikarskog postupka - kaže Bezmarević, napominjući da slikar prati likovne tokove, pa nakon enformel faze počinje stvarati kao apstraktni ekspresionist.

– Filipovićevo slikarstvo nikada ne odjekuje turobnim i bremenitim ehom prošlosti, već evocira vitalističke vizije i polet budućnosti. Sve one kategorije spontanosti, improvizacije, odvažnosti i egzaltacije, vezane za apstraktni ekspresionizam, nigdje u crnogorskoj umjetnosti neće doći do takvog izražaja kao u Filovom slikarstvu - navodi Bezmarević. Dodaje da u njegovim radovima 1990-tih, a u duhu sa društvenim i istorijskim okolnostima, Filovo slikarstvo doživljava neku vrstu sublimacije, i životnog i stvaralačkog iskustva. "U takvoj duhovnoj konstelaciji, meditativnog i formalnog iskustvenog sažimanja, Filovo slikarstvo ostaje kao apsolutna tačka kulminacije njegove stvaralačke snage i umjetničke istine", zaključila je Bezmarević, prepuštajući riječ akademiku Pavlu Goranoviću koji je i otvorio izložbu.

Goranović je na početku istakao da je Filipović bio umjetnik koji je dodijelio nove dimenzije crnogorskoj umjetnosti, uvećao njene horizonte, dao im neprolaznu magiju. I što je najvažnije, dodaje Goranović, Filipović nam je "približio kamen i more, zemlju i nebo, kao što je sjedinio mnoga vremena". Ističe da Filipovićevo djelo nadilazi svoje doba, otvarajući horizonte generacijama umjetnika, ostavljajući im postojanost kojom je plijenio i čvrstinu stava kojim se nije razmetao. Ističe i da je Filipovićevo slikarstvo uvijek i sudbinski povezano s Crnom Gorom, ističući da "odakle god da je gledao, vidio je zemlju i dramu koja se u kovitlacima prostire po njegovim platnima".

– Filipoviću dugujemo epohu približavanja svjetskim umjetničkim tokovima. Siguran sam da ćemo svi primijetiti: razdanjuje nam se na ovim slikama, koje je Filo obično radio noću. Oplemenjuje nas ovo slikarstvo, kako je i sam umjetnik govorio, "toliko da se zaboravlja svakodnevica i vidljiva realnost". Pa, šta još da tražimo od umjetnosti - rekao je Goranović, proglasivši izložbu otvorenom.