
O knjizi i autoru govorili su recenzenti prof. mr Zora Jestrović i prof. dr Draško Došljak, dok je predstavljanje moderirao novinar i publicista Milan Stojović, koji je naveo da Simonovićeva knjiga nema pretenzije da bude istorija o onome što se zbivalo tokom Narodnooslobodilačke borbe (NOB) s jeseni 1941. do maja 1942, niti da sudi, ili pravi reviziju dosadašnjih saznanja o tom periodu istorije. Stojović navodi da je Simonović u knjizi pokušao da pokaže da se ne mogu previđati takozvane "lijeve greške", čak klasični zločini počinjeni u vrijeme uspostavljanja partizanske vlasti pod Komunističkom partijom Jugoslavije, ali isto tako da se ne mogu i ne smiju preuveličavati i umnožavati i domaštavati ti zločini, a u cilju da se ocrne svijetle tekovine NOB-a.
I ova Simonovićeva knjiga se bavi sudbinom čovjeka u Crnoj Gori, koja se uvijek kreće između izdaje i istrage, ocijenila je mr Jestrović. Ona dodaje da nikada nije postojalo jedinstvo, već stalna podjela, a što je tema i ove knjige o sudbonosnim danima nakon Trinaestojulskog ustanka. U tom periodu Crna Gora je izgubila veliki broj intelektualaca, na obje strane, a koji su stradali od bratske ruke. Jestrović kaže da je velikog udjela imao kontroverzni Milovan Đilas.
– Politička ideja uvijek je bila važnija od ljudskog života - naglašava Jestrović i dodaje da je knjiga reaktuelizacija događaja prije 80 godina, i postavlja se pitanje zašto je to Simonović uradio.
– Poslije pada komunizma došlo je doba kada može svako sve da kaže, pa i da je komunizam svemu kriv. No, nije komunizam kriv, nego su ljudi bili krivi. Uvijek je greška kod čovjeka. Ova knjiga se kreće između povijesti i istorije. Povijest je priča o onome što je stvarno bilo, a istorija interpretacija onog što je stvarno bilo. I tu je došlo do nesuglasica, jer se danas dosta pogrešno interpretira ono što je bilo. I ova knjiga ima zadatak da predstavi istinu - rekla je, između ostalog, mr Jestrović.
Dodaje i da Simonović ovdje ništa ne iznosi samoinicijativno, već piše na osnovu 30-godišnjeg istraživanja oslanjajući se na preko 100 naučnih izvora. Napominje i da je knjiga potpuno nova na našoj sceni sadržajem i ideološki, jer su zajedno sabrana tumačenja i desnih i lijevih tumača, ostavljajući čitaocu da sam procijeni gdje je istina.
Publici se na kraju obratio autor knjige Budo Simonović, napominjući da će mu biti veoma drago da vidi reakcije na ovu knjigu, a kako bi sagledao moguće manjkavosti teksta, kao i njene domete. Pritom, dodaje on, knjigu nije pisao kako bi zaobišao neke istine, već da bi prikazao najkarakterističnije slučajeve.
– Ove priče se ne smiju zaboraviti. Ne pozivam na revanšizam ili osvetu, već da dokučimo istinu, jer smatram da nam bez istine nema života i nema pomirenja - naglasio je Simonović.