<p>Мр Слободан Којић, први човјек центра ”Terra” одржао предавање</p>

Mr Slobodan Kojić, prvi čovjek centra ”Terra” održao predavanje / -živana janjušević

"Terra" prva nakon Etruraca oživjela velike terakote

Morate biti uporni. Ako ste sigurni i ako ste stali iza neke svoje odluke, svoje ideje, nema popuštanja - poručio je Kojić studentima i mladim kolegama, a zaključak je i čitavog predavanja

Vajar prof. mr Slobodan Kojić, osnivač i direktor Centra za likovnu i primenjenu umetnost "Terra" iz Kikinde, održao je u Kuslevovoj kući master klas predavanje studentima cetinjskog Fakulteta likovnih umjetnosti kao i publici zainteresovanoj za likovnu umjetnost uopšte. Kojićevo predavanje, koji je i sam jedan period bio profesor na cetinjskom FLU, rezultat je ove godine ponovo uspostavljene saradnje Centra "Terra" sa FLU, na osnovu sporazuma ove dvije institucije iz 2010. godine o saradnji na planu likovnih umjetnosti (skulpture u terakoti), edukacije, muzeološke prakse i interkulturalnog dijaloga. Tako je u maju realizovana stručna praksa u Centru "Terra" za osam studenata master studija s Cetinja. Radionicu su vodili Kojić i doc. dr Ivana Radovanović, a rezultirala je izložbom skulptura u terakoti "Terra(c)otto" koja se do kraja oktobra može pogledati u Kuslevovoj kući.

Prije početka predavanja mr Kojića, kojeg je predstavila dr Radovanović, prikazan je kratki promotivni film o Centru "Terra", njegovom ateljeu, muzeju - parku skultura, kao i simpozijumu koji će se ove godine održati 41. put. A, Centar "Terra", koji je smješten u objektu stare ciglane i crepane iz Kikinde, danas ima status spomenika kulture od značaja za industrijsko nasljeđe.

Kojić je naveo i kako je još u studentskim danima, na trećoj godini vajarstva, osvijestio ne samo potrebu da se vrati u rodnu Kikindu, već i potrebu da se vrati značaj skultpuri rađenoj u terakoti. Naime, tada je nakon zimskog raspusta na Akademiju donio tri skulpture većih dimenzija u terakoti, a koje su, kako kaže, izazvale pravu pometnju na fakultetu. "Vjerujte, da se to tada nije dogodilo, ne bi bilo ni `Terrae`", kazao je Kojić. Odmah po završetku studija i povratka u Kikindu, odmah je počeo da animira direktore u "Tozi Markoviću", a do prvog Simpozijuma "Terra" proteklo je sedam godina.

– Zašto vam ovo pričam? Morate biti uporni. Ako ste sigurni i ako ste stali iza neke svoje odluke, svoje ideje, nema popuštanja - poručio je Kojić studentima i mladim kolegama, a zaključak je i čitavog predavanja. Kojić dodaje i da nije sve uvijek išlo lako, ali da su uspijevali da održe kontinuitet čak i za vrijeme ratova.

Sjete se „Terre” po potrebi

Centar „Terra“ predstavljao je zajedničku državu Srbiju i Crnu Goru i na Venecijanskom bijenalu, a danas često predstavlja i Srbiju na međunarodnoj umjetničkoj sceni, kazao je Kojić.

– Postoji svijest u glavama ljudi koji su u Ministarstvu kulture da je „Terra“ nešto izuzetno i da kad god treba da se pohvale, evo njih. Prije neki dan zatvoren je u Budimpešti „Art ekspo“ gdje su Srbiju predstavljali „Terra“, Muzej savremene umetnosti iz Beograda i Muzej savremene umetnosti Vojvodine. Znači, svijest postoji. Međutim, kada su u pitanju finansije, nevjerovatno je kako počinju da zaboravljaju. Preciznije, Simpozijum „Terra“ koštaće ove godine četiri miliona dinara. Od Ministarstva kulture smo dobili 600.000 dinara, a od pokrajinskog Sekretarijata za kulturu 300.000 dinara. Znači, ni četvrtinu para nismo dobili od institucija koje se kunu u „Terra“-u i kad god treba da se prave važni sjete se „Terrae“. Ovo nije nikakva kritika, već ogorčenost. Grad Kikinda pokriva sve ostalo - rekao je Kojić odgovarajući na pitanje novinara „Dana“ kako se finansira „Terra“ posljednjih 20-ak godina, a s obzirom na veličinu, ali i značaj koji ima.

Na osnivanje Simpozijuma "Terra" ponukala ga je činjenica da se ni u bišoj Jugoslaviji uprkos postojanju mnogih ciglana i crepana, nije mogla izraditi velika skulptura u terakoti. Samim tim terakota nije bilo ni na izložbama.

– Kad god sam trebao ljude na vlasti da ubijedim da nam je tako nešto potrebno, kao argument sam izgovarao rečenicu, a nakon koje nisu više imali što da dodaju: `Pojava "Terrae" na kojoj nastaju veliki formati u pečenoj glini izuzetno je dragocjena pojava, jer u Evropi, posljednja velika produkcija velikih terakota bila je u vrijeme etrurske kulture`. Poslije Etruraca, imate punkt gdje dolaze vajari iz cijelog svijeta koji tu rade svoje velike skulpture u terakoti - naveo je Kojić zanimljivu epizodu iz formiranja Centra. Sada "Terra" u svijetu i jeste prepoznata kao takav punkt, dodao je on.

Izložba studentskih radova u Kuslevovoj kući izuzetna je, kaže Kojić, svojevrsni je presedan s obzirom na kvalitet radova, a koji su nastali u kratkom periodu. Govora je bilo i o tome kako treba pristupiti glini kao materijalu, ali, i kako na samom početku da mladi umjetnici sačuvaju svoj autentični umjetnički integritet, da se odupru uticajima s koje god strane dolazili.

Ž.J.