Odrastamo onog trenutka kada shvatimo način na koji se treba suočiti s problemom, tj. kada razumijemo sebe i svoje traume. Zbog toga ne treba bježati od problema već to iskustvo pretvoriti u nešto što će značiti - istakao je na konferenciji za novinare režiser filma Srđan Vuletić.
Scenarista Stefan Bošković istakao je da svaki dan svjedočimo nasilju i naročito je važno obraditi temu iz perspektive mladih.
- Bilo je neophodno da glavni lik bude djevojka iz razloga jer nasilje na žene ostavlja drugačije posledice nego kada se radi o nasilju nad muškarcima. Naša generacija o tome nije govorila, zato je ključna stvar bila da junakinja radi na rešavanju problema, da djeluje uprkos svemu - kazao je on tokom pres konferencije.
Režiser Vuletić osvrnuo se na naziv filma i simboliku vidre. Do alegorije na vidru došlo jer je ta životinja vezana za lokaciju filma - Skadarsko jezero. Vidra je vizuelna metafora Hanine (glavna junakinja) traume, jedino mjesto gdje se njene dvije traume mogu sredti je taj prečistač - vidra, koja iz jedne perpektive "pravi štetu" muškarcima, društvu.
Maša Drašler, koja tumači lik Hane, kazala je da je trauma vidljiva u društvu i u njenoj generaciji. Ova priča je veoma bliska mojoj generaciji i moji vršnjaci će shvatiti jer je ovaj problem vidljiv. Istakla je da je pokušala da da maksimum i to je uspjela zahvaljujući scenaristi i režiseru.
Savin Perišić svoj lik doživio je kao mladića kog donekle razumije ali ga ne opravdava. Ono što osjećamo veoma je teško kazati jer mnogi ljudi mogu osuditi - kazao je mladi polaznik dramskog studija Prazan prostor.
Režiser je govorio i o tehnici snimanja koja dominira u poslednjim kadrovima.
- Animacija je bila ishodište, otklon iz male gaze pogleda. Jedna od promjene vizure bijeg od te dvije priče bila je ta animacija koja se kao ideja javila rano - kazao je režiser.
