Program je održan pod motom „Zraka sjajna, ognja besmrtnoga", jer je istovremeno obilježeno i 180 godina od objavljivanja djela „Luča mikrokozma", koje predstavlja jedan od vrhunaca književnosti i najdublju pjesničku viziju čovjeka u tradiciji Crne Gore.
– Kao što Njegoševa „Luča mikrokozma" opisuje lik Satane, ne samo kao zla pred kojim treba stati, već simbola podrivanja slobode, tako je i danas svima nama potrebna budnost pred svakim oblikom jednoumlja i netolerancije. Pozvani smo da kroz umjetnost i dijalog njegujemo ovu svijest i da suživot gradimo na temelju otvorenosti i razumijevanja. Njegoševa sposobnost da kroz stihove i filozofske koncepte traga za smislom, kroz neprekidnu unutrašnju borbu, temelj su za razumijevanje ljudi i društava u savremenom dobu. Do odgovora čovjek dolazi iznutra i svojim razumom koji je pravo biće duše – poručila je ministarka Vujović.
Vladika Rade, pjesnik, poeta i filozof, duboki mislilac i gnostik, sklon preispitivanju problema egzistencije, pesimizmu sa dualističkim tendencijama, u svojoj prosvećenosti simbol je svega vrijednog.
– Njegoš ne dijeli, već sabira. On pita i odgovara. Čovjeku najveća tajna je sam čovjek – naglasila je Vujović.
Ona je dodala da poput Petra Drugog Petrovića i njegovog prometejstva, pokušava se uzdići čovjekovo zalaganje za znanje, za ljepotu, za idealizam.
– Otvaramo dijalog između tradicije i modernosti, nasljeđa i savremenih umjetničkih praksi. I u skladu sa tim, večeras, naša scena izlazi iz oblaka, gdje se nadvijaju dileme i univerzalni sukobi, koji kroz Njegoševo djelo „Luča mikrokozma", dobijaju kosmički okvir i duboko humanističko značenje. Tu spoznaju o ljudskoj sudbini, gdje čovjek biva suočen sa dilemama duhovnog uzdizanja, a zemaljskih stega, prepoznaje svjetlost ideje kao iskre besmrtnog duha i to povezujemo sa nama danas – poručila je ministarka.
Svečanost je prilika da se, kako je naglašeno, oda počast djelu koje i danas, nakon gotovo dva vijeka, ostaje temeljno svjedočanstvo o ljudskoj prirodi, o njenom nastanku, padu i ponovnom uzdizanju. „Luča" nas, uprkos vremenskoj udaljenosti, i onda i danas, vraća najdubljim pitanjima i promišljanjima. Ko smo, odakle dolazimo i kuda idemo?
Njegošev dan - crnogorski praznik kulture ustanovljen je 2021. godine, a kako je rekla Vujović, „on traje u nama ne samo od XIX vijeka, kada je rođen veliki pjesnik i državnik, već on traje i trajaće vjekovima".
– Jer Njegoš stupa u savremeni i svevremeni dijalog sa predanjem kojem je prethodilo i životom koji nam tek predstoji. Pored traganja za Njegoševim razgovorom sa prošlošću, potrebno nam je da prepoznajemo njegov dijalog danas sa nama. Taj razgovor sa tradicijom je pitanje susreta sa onim što u našoj sadašnjosti još odzvanja kao suštinsko pitanje čovjeka i smisla. Njegoševa misao nastavlja da djeluje kao podsticaj za preispitivanje. Ona je živa energija koja se aktivira svaki put kada pokušamo da razumijemo vlastiti položaj u svijetu, vrijednost žrtve ili težinu moralnog izbora. Ona je poziv ne na formalno i fragmentarno istraživanje, već na analizu cjelokupnog djela, bez polarizovanog čitanja koje nerijetko doživljava Njegoš – istakla je ministarka.
Ona je dodala da se zato ove godine, kada se slavi 180 godina od objavljivanja djela „Luče mikrokozma", promišlja o njenom kompletnom putu i dubokoj istoriji recepcije.
– „Luča" kao složen filozofsko-religijski spjev koji nas uvodi u univerzum unutrašnje borbe, duha i tijela, dobra i zla, svjetlosti i tame, polazišta da pričamo o istrajnosti. U toj borbi ljudski život se ne pojavljuje samo kao prolazna stvarnost, već kao kontinuirana potraga za duhovnim i kulturnim uzdizanjem. „Luča" je nastala u proljeće 1845. godine u velikom stvaralačkom zanosu poete, za nepunih mjesec dana. Ideju da su čovjekov um i misao božanskog porijekla, Njegoš i ranije poetski razrađuje, ali je u „Luči" zaokružio u vrhuncu svog nadahnuća. „Luča" ili „Iskra" je duhovno načelo u čovjeku. Ona ga uzdiže, jer „iskra je svjetlost porodila", i naše svetilište bića i jesu sunce i mirovi koji se rađaju u svakom od nas – navodi Vujović.
Pjesnika koji traga, vodi njegova besmrtna duša, dodaje ona i ističe da je to njegova „zraka sjajna, ognja besmrtnoga", kako je i slogan ovogodišnje proslave.
– Zato na poziv Tvorca, odgovaramo stvaranjem, odgovaramo iskrom života i talenata koji su nam dati i zadati. Pa su tako ovi dani proslave i dani prelistavanja naših postignuća... Kada govorimo ukupno o kulturnoj sceni Crne Gore, ona je dinamična i vibrantna. I mnogo veće države podičile bi se brojem i kvalitetom programa koje kreiraju crnogorske ustanove kulture i na nacionalnom, i na lokalnom nivou. A tu je i veoma značajan doprinos nezavisnih kulturnih aktera. Najbolje priznanje potencijalu i snazi kulture Crne Gore jeste činjenica da je Nikšić osvojio prestižnu titulu Evropske prestonice kulture za 2030. godinu. Ova titula je dokaz šta se može postići kada postoji sinergija, entuzijastične lokalne inicijative i nesporna podrška države. To nije samo priznanje jednom gradu, već je to vizija koja uključuje cijelu državu, gdje se stvaraju uslovi da kultura na najljepši način promoviše i Nikšić, i Crnu Goru, i pri tom gradi naše jedinstvo i prosperitet.
Prijestonica Cetinje je postala dio Uneskove mreže kreativnih gradova u oblasti dizajna, a Nikšić je uvršten na listu Unesko gradova muzike. Sve ovo pokazuje spremnost Crne Gore da svoju kulturu predstavi svijetu i da se to izvan naših granica prepoznaje – podsjetila je ministarka na ukupna postignuća u svom sektoru.
U okviru proslave izveden je audiovizuelni performans inspirisan „Lučom mikrokozma", u šest svjetlosnih cjelina, od stvaranja, kroz raskol i tamu, do prepoznavanja božanske iskre u čovjeku i povratka svjetlosti. Performans je nastao kao autorski koncept Stefana Boškovića i Relje Ćupića, u izvođenju dramskog umjetnika Miloša Pejović.
