Otvarajući međunarodnu naučnu konferenciju „Da li prošlost ima budućnost u Risnu? Iskustva i nade konzevatora i arheologa", kazala je da arheologija, kao disciplina u kojoj se dodiruju empiričko istraživanje, teorijska refleksija i kulturna odgovornost, danas ima nemjerljiv značaj na globalnom nivou.
- Riječ je o djelatnosti koja iznova potvrđuje kontinuitet ljudskog postojanja i složenost identitetskih i civilizacijskih slojeva na kojima počivaju savremena društva. U tom pogledu, Crna Gora predstavlja izuzetan potencijal, koji privlaći pažnju i interesovanje brojnih stručnjaka širom svijeta - navela je Vujović.
Pored dugogodišnje saradnje sa Varšavskim univerzitetom kada je u pitanju Risan, izdvojila je i Crvenu Stijenu, najznačajniji paleolitski arheološki lokalitet na kojem se godinama sprovode istraživanja u saradnji sa Univerzitetom Minesota iz Amerike, kao i saradnju sa Njemačkim arheološkim institututom iz Berlina.
- Na relativno maloj teritoriji koncentrišu se nalazišta koja svjedoče o intenzivnim kulturnim, trgovačkim i političkim tokovima tokom više milenijuma, od ilirskih i helenističkih tragova, preko rimskih municipija, do ranohrišćanskih i srednjovjekovnih spomenika. Upravo ta višeslojnost čini crnogorsku kulturnu baštinu reprezentativnom i poželjnom za razmjenu iskustava sa najeminentijim institucijama i stručnjacima na međunarodnom nivou - rekla je Vujović.
Ukazala je da je veliki izazov odgovoriti na kompleksne zahtjeve savremenog upravljanja kulturnom baštinom, posebno arheološkim lokalitetima.
- Zato cijenim da je saradnja ključni uslov svakog savremenog društva za napredovanje u ovoj oblasti. S punim uvjerenjem ističem da međunarodna i interdisciplinarna partnerstva predstavljaju važan element crnogorske kulturne politike, kako u oblasti istraživanja i zaštite arheoloških lokaliteta, tako i u domenu obrazovanja i stručnog usavršavanja kadra iz ove oblasti - kazala je Vujović.
U tom kontekstu, kako je dodala, posebno mjesto ima saradnja sa Republikom Poljskom, koja se tokom posljednje dvije decenije razvija na izuzetno plodotvoran način.
- Naročito ističem arheološka istraživanja lokaliteta u Risnu, realizovana u partnerstvu sa „Univerzitetom u Varšavi". Riječ je o jednom od najznačajnijih helenističkih centara na istočnoj obali Jadrana, čiji nalazi, poput zlatnog prstena iz III vijeka p.n.e. i riznice od skoro pet hiljada bronzanih novčića, svjedoče o izuzetnom stepenu urbanosti, trgovačkih veza i političke dinamike u antičkom periodu - navela je Vujović.
Na osnovu analiziranih materijalnih tragova i prostorne distribucije nalazišta Carine i Gradina, kako je rekla, može se sa visokim stepenom izvjesnosti tvrditi da je antički Rizon bio najveći urbani centar ilirskog svijeta na prostoru današnje Crne Gore i šire, i u pojedinim periodima vjerovatno i politička prijestonica.
- Upravo slojevitost i prostorna integrisanost risanskog arheološkog pejzaža zahtijevaju pažljivo osmišljene konzervatorske strategije, koje nadilaze akt zaštite i ulaze u domen savremene interpretacije kulturnog nasljeđa kao dinamičkog resursa identiteta, obrazovanja i održivog razvoja. U tom kontekstu, multidisciplinarni pristup postaje neophodan, podrazumijeva uvezivanje arheološke, konzervatorske, pejzažne, digitalne i muzeološke ekspertize, uz permanentnu revaluaciju metoda dokumentovanja i prezentovanja nalazišta - smatra Vujović.
Najavila je da će biti potpisan Memorandum o saradnji u oblasti zaštite i očuvanja kulturne baštine sa Univerzitetom u Vroclavu.
- Takav oblik partnerstva, utemeljen na dugoročnosti, uzajamnom povjerenju i visokoj stručnosti, potvrdiće da savremeni pristup zaštiti kulturnog nasljeđa ne može biti zatvoren u granicama pojedinačnih nacionalnih sistema, već da se istinska valorizacija dobara ostvaruje upravo kroz međunarodni dijalog, akademsku mobilnost i stratešku koordinaciju. Upravo Risan omogućava uspostavljanje takvih modela saradnje, čineći ga ne samo lokalitetom od izuzetnog značaja, već i paradigmatskim primjerom za savremeni konzervatorski rad na prostoru jugoistočne Evrope - rekla je Vujović.
