- Kulturna baština je uvijek čin sadašnjosti i mjera našeg odnosa prema njoj. Ona se ne može svesti samo na zidove ili artefakte, već postaje stvarnost tek kada je pogledom i mišlju uvedemo u naše vrijeme, kada je uobličimo kao zajedničko sjećanje - rekla je Vujović na otvaranju manifestacije Dani evropske baštine 2025

Kako je navela, baština nikada nije neutralna, već uvijek predmet zajedničkog identiteta, ali i zajedničke odgovornosti. 

- Zato je Ministarstvo kulture i medija posvećeno politici očuvanja baštine kao osnovi kulturne politike države. To je strateški izbor građenja održive budućnosti na temeljima našeg identiteta - istakla je Vujović. 

Ona je podsjetila da je uložen veliki trud da sistem zaštite kulturnih dobara bude savremen, jasan i djelotvoran. 

- Nacionalni program razvoja kulture 2023.–2027. dao je okvir, a Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za ovu godinu uključio je i predloge iz lokalnih zajednica. Time smo pokazali da politika očuvanja baštine mora biti participativna jer je baština naša, ali i svakog pojedinca koji se identifikuje sa svojim - kazala je Vujović. 

Ona je istakla jačanje saradnje sa UNESCO-om, Savjetom Evrope (SE) i Evropskom komisijom (EK),  jer „baština nema granica i najbolje se čuva onda kada je povezuje zajedništvo". 

Vujović je naglasila da politika očuvanja kulturne baštine nije izolovana oblast, već temeljna dimenzija razvoja društva.

- Ona povezuje kulturu, obrazovanje, turizam i lokalnu ekonomiju. Kada ulažemo u baštinu, mi ulažemo u održivi razvoj Crne Gore, u našu sposobnost da spojimo tradiciju i inovaciju, da budemo prepoznati u Evropi, ali i da budemo ponosni na ono što jesmo - kazala je Vujović. 

Kako je dodala, spomenici i memorijali, godišnjice i rituali ono su što učvršćuje kolektivno pamćenje, a institucije garant da ono traje. 

- Na taj način baština postaje ne samo nasljeđe prošlosti, već i obaveza budućnosti - naglasila je Vujović. 

Nakon obraćanja Vujović, prisutni su imali priliku da poslušaaju predavanje na temu "Prozor u prošlost, vrata za budućnost: nasljeđe modernističke arhitekture u Crnoj Gori", Aleksandra Dajkovića sa Fakulteta za politehniku Univerziteta Donja Gorica. 

Dani evropske baštine su, kako je navela, najbolji primjer zajedničke misije očuvanja kulturnog nasljeđa. 

Iz Ministarstva kulture i medija su kazali da ovogodišnja tema „Arhitektonska baština: prozor u prošlost, vrata za budućnost", izabrana na pan-evropskom nivou, stavlja u fokus nepokretnu kulturnu baštinu, od istorijskih zdanja do objekata savremene arhitekture. 

Kako su najavili, od 23. do 30. septembra biće održano više od 40 programa u 15 opština – Andrijevici, Budvi, Bijelom Polju, Baru, Cetinju, Gusinju, Herceg Novom, Podgorici, Pljevljima, Plavu, Kotoru, Rožajama, Tivtu, Tuzima i Ulcinju. 

Programi će promovisati raznolikost i značaj arhitektonske baštine Crne Gore, sa posebnim fokusom na sakralnu arhitekturu, arhitekturu 20. i 21. vijeka, tradicionalnu arhitekturu lokalnog karaktera, ali i objekte, spomenike i lokacije memorijalnog značaja. 

Iz Ministarstva su kazali da su svi programi besplatni i otvoreni za posjetioce svih generacija.

- Nacionalne i lokalne ustanove kulture, opštine i škole organizovaće izložbe, radionice, promocije knjiga, projekcije filmova, ali i specijalizovane sadržaje namijenjene djeci školskog uzrasta - navodi se u saopštenju.

Ističe se da će posebno mjesto imati programi za osobe sa oštećenim vidom, dok će dio sadržaja biti posvećen dokumentarnom i dječijem, amaterskom filmu. 

Crna Gora se i ove godine uključuje u obilježavanje ove međunarodne manifestacije, organizovane pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, a u saradnji sa SE i EK.