Srčani udar je iznenadni gubitak funkcije srca, disanje i svijesti. Tokom srčanog udara, električni sistem srca prestaje funkcionisati.

Ako se ne liječi odmah, iznenadni zastoj srca može dovesti do smrti. Zato je potrebno u pravo vrijeme krenuti sa reanimacijom. Kardiopulmonalna reanimacija (CPR) ne samo da može spasiti nečiji život, nego održavajući dotok krvi u mozak, održati funkciju mozga.

NAJČEŠĆI UZROK SMRTI 

Iznenadna srčana smrt jedan je od najčešćih uzroka smrti uopšte. Samo u SAD-u oko 350.000 ljudi godišnje umire od srčanog udara. U Portlandu je nedavno sprovedeno istraživanje u kojim se više od decenije pratile osobe oboljele od iznenadnog srčanog zastoja. Tokom tog vremena razgovaralo se sa brojnim osobama bliskim žrtvama, kao i sa preživjelima, te su se detaljno pregledali njihovi zdravstveni kartoni.

Otkriveno je da je polovina sredovječnih pacijenta doživjela znakove upozorenja prije zastoja, i to najčešće u obliku bolova u prsima i nedostatka daha, prenosi Avaz.

MOGUĆI SIMPTOMI

Iako četvrtina osoba koje je pogodio srčani zastoj nije iskusila nikakve simptome, više od pola ih je doživjelo bar jedan, sa tim da su se kod većine simptomi pojavili unutar 24 sata prije zastoja, iako su se kod nekih počeli očitovati i do mjesec dana ranije. Kod muškaraca se najčešće javljaju bolovi u prsima, dok žene češće ostaju bez daha. Drugi simptomi na koje treba obratiti pažnju su nesvjestica i neravnomjerni otkucaji srca.

Prethodni srčani udar, koronarne bolesti srca, te neki nasljedni poremećaji koji utiču na rad srca povećavaju rizik od iznenadnog zastoja srca, a ljudi koji znaju da im prijeti povećan rizik će možda trebati ugradnju defibrilatora kako bi vratili srce nazad u pravilan ritam.