Zato jedini kanal u zemlji u to vrijeme nije radio četvrtkom.
Od 1966. do 1987. godine islandska televizija nije emitovala program četvrtkom, kako bi se građani podstakli da više vremena provode napolju i druže se, umjesto da sjede pred ekranom. Ova ideja potrajala je više od dvije decenije i prerasla u dio nacionalne tradicije, prenosi N1.
Istorija islandske nacionalne javne radiotelevizije, RUV-a, počinje 1930. godine, kada je osnovana kao radio-stanica.
Gotovo četrdeset godina kasnije, 1966, RUV je pokrenuo i televizijski kanal, ali Islanđani su mogli da gledaju televiziju svakog dana u nedjelji tek od 1987. godine.
Prije nego što je RUV počeo s emitovanjem, jedini način da Islanđani gledaju televiziju bio je hvatanje signala engleskog kanala namijenjenog američkim vojnicima u bazi Keflavik. Neki Islanđani, među njima i poznati nacionalistički pisac Haldor Laksnes, brinuli su zbog uticaja američkog programa na islandski kulturni identitet, posebno zato što lokalna alternativa nije postojala, piše Historyfacts.
Kada je RUV počeo s radom, program se emitovao samo dva puta nedjeljno.
Postepeno je povećan broj dana i sati emitovanja, ali televizija je i dalje bila „u mraku" svakog četvrtka.
Vjeruje se da je ta praksa uvedena kako bi se stanovnici podstakli da izlaze napolje i druže se, mada neki pamte da je to zapravo bio slobodan dan za malu ekipu zaposlenih (koja je, do 1983, imala i cijeli jul slobodan).
Pod pritiskom konkurencije privatnih kanala, među kojima je bio i Kanal 2, koji je s emitovanjem počeo 1986. godine, RUV je napokon odlučio da radi svakog dana.
Prvi put je emitovao četvrtkom u oktobru 1986, kada je u Rejkjaviku održan istorijski samit Ronalda Regana i Mihaila Gorbačova. Regan je stigao u četvrtak, a RUV je događaj prenosio uživo.
