Naime, kritičko razmišljanje omogućava djeci da analiziraju situacije, identifikuju opcije, razmotre posljedice i donose informisane odluke.

Ova vještina se razvija na način da se djeca podstiču da postavljaju pitanja i razmišljaju o različitim rješenjima. Uz to, igranje igara koje uključuju donošenje odluka i strateško razmišljanje kao što su šah ili zagonetke, može da pomogne djeci da vježbaju kritičko razmišljanje. Kroz ovu praksu djeca uče da razmišljaju "izvan okvira" što je neophodno za snalaženje u nepredvidivim situacijama.

Osim toga, sposobnost djeteta da prepozna i reguliše svoje emocije igra glavnu ulogu u razvoju inteligencije. Djeca koja znaju da prepoznaju svoje emocije i nauče da se nose sa njima, često su bolje pripremljena da se suoče sa nepredvidivim ili stresnim situacijama koje su neizbježne u životu. Dijete koje se osjeća isfrustrirano jer nije uspjelo da uradi neki zadatak treba naučiti kako da se smiri te kako da identifikuje uzrok svoje frustracije i nastavi dalje.

Aktivnosti poput vježbi disanja mogu pomoći mališanima da nauče da se smire u stresnim situacijama. Kroz ove vještine emocionalne regulacije, djeca razvijaju unutrašnju snagu i fleksibilnost, što im pomaže da budu otporniji u izazovnim situacijama.

Također, društvena prilagodljivost je vještina koja djeci pomaže da se uspješno povezuju s drugima i da se prilagođavaju različitim društvenim situacijama. Djeca koja znaju kako da stvaraju pozitivne odnose, pregovaraju i rješavaju sukobe sa vršnjacima bolje se snalaze u socijalnim okruženjima.

Sve ove vještine nisu korisne samo u odnosima s prijateljima, već i u školi i daljem životu, jer se djeca koja su socijalno prilagodljiva češće suočavaju sa izazovima u različitim društvenim i profesionalnim situacijama.