Tim dokumentom, uz studiju tri konkretna slučaja u kojima su žrtve predatora bila djeca, a koji je predstavljen na okruglom stolu "Glas za bezbjedno dijete", obuhvaćena je analiza 51 pravosnažne presude donijete protiv 54 osobe. 

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović ukazala je da je Crna Gora i dalje negativan primjer kada je riječ o zaštiti djece od seksualnih predatora, na šta upozoravaju svake godine iz Evropske unije u godišnjim izvještajima o zemlji, ali i GREVIO, grupa eksperata Savjeta Evrope.

Ministar pravde Bojan Božović smatra da su stroge kazne za krivična djela protiv polne slobode, dodatno kada je riječ o djeci.

– Pored toga propisane su i mjere posebnog nadzora prema počiniocima tih djela, uključujući i zabranu posjećivanja mjesta na kojima se djeca okupljaju, kao i obavezno javljanje policiji i prijavljivanje promjene mjesta prebivališta, boravišta, radog mjesta ili putovanja u inostranstvo – rekao je Božović.

Te mjere se, kako je kazao, sprovode 20 godina nakon izdržane kazne, dodajući da su nadležni resori počeli sa izradom potrebnih podzakonskih akata, kako bi njihova implementacija doživjela punu primjenu.

Božović je kazao da je izmjenama Krivičnog zakonika, koje su upućene na mišljenje Evropskoj komisiji, propisano nezastarijevanje krivičnog gonjenja za djela protiv polne slobode učinjena na štetu djeteta.

Autorke analize, pravnice Ksenija Jovićević Korać i Bojana Bandović, ukazale su da su u gotovo svim analiziranim pravosnažnim presudama primjenjivane odredbe Krivičnog zakonika prije izmjena iz 2022. godine, pa su i kazne u skladu sa tada propisanim zakonskim normama. One su navele, između ostalog, da se na osnovu analize može zaključiti da sudije i dalje u velikoj mjeri cijene olakšavajuće okolnosti za okrivljene u tim predmetima.

– U strukturi pravosnažnih presuda, dominantno mjesto zauzimaju osuđujuće presude – 48 (94,1 odsto), dok su oslobađajuće presude donijete u tri predmeta (5,9 odsto), zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje iz čl. 208 Krivičnog zakonika – jedan je od zaključaka iz analize.

Navodi se da u ukupnoj strukturi izrečenih krivičnih sankcija dominantno mjesto zauzimaju kazne zatvora, odnosno 86,2 odsto, dok su mjere upozorenja, odnosno uslovne osude izrečene u ukupno 3,9 odsto predmeta.